No te Ratapu i rere ai a te Erena Pehi, raua ko te Uira ki Kareponia kite uta i nga kai o Niu Tireni ki taua whenua. Tenei te uta nei a te Iriomama, me ake rere ki reira; tcnci ako ano pea etalii at« knijuiko anga ki rcira. j , J5 liari ana te ngakau i to kitenga oj enei i>uke papai. Marie era kaij/uke i' kitca mai, lici uta i a tatou kai kj'' Kare- ; ponia. Aliakoa, kiliai i pcra te/ nialia o [ nga kaipuko o konei, ki Ilana/l'arahike, me nga puke o tauliou, ka mii ak« pea nga utu mo nga kai e utainit ainift teniji'
till!, he men lioki k;i matau liaerc ki nga mea c paingia ana o ICaiepoiiia. 10 nica ana to Upoku o to vunanga ngnki wlicnnn, ko tc utii 1110 nga kai kua ofi te uta ki Kareponia i mua ntu ole rerenga o enei puke, cwhilu maiio paiuia jS'JOili). He kaipuke tere rawaa tc Krcna Pc/ti, a, lie tnngata kakama rawa a l'ene Halii, te rangatira o taua puke, inaliolsi kilni i roa e uta aim ka tomo. Ivotahi tc kail o nga ra i te tirohanga i te kapa, lie mca taliulalm arotoo te riu ; lie inea wliakapai nga wliaka heke, —nga kai i ntaina |}7o taiia a, i tonei walii kei te moana nui e rcre ana—e re re ana ko te kawe kai kite wlienua koura. 15 hialiia ana niatou kia tae wawc kite kainga lioko ai i ana kai, kia whiivlii tonu nke raua ko te tangata liana te puke ki to wliai rawa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510227.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 57, 27 February 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
266Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 57, 27 February 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.