No te Taitei ka pahure ka tu nga mea matakitaki o te runanga mo te ngakiwhenua, mo te whakatupu kararche, aha noa. Itu taua mea ki nga mara ote tunga whare ote Kawanntanga. I pouri matoii i to kitenga ai o taua men; kiliai alio i rite ki tauliou to pai. I pouri pu inatou 1110 to mea kore o to tangata I\laori i reira, ko niici annko »ga mca o tc tangata Maori i utun. Ko to paukena pai, na llipeka ; ko nga waiua pai, na Hemi Karena. He moa maniac tcuci ki nga ngakau o nga rangatira na ratou i karanga tenei liialii; lie painga 1110 nga lnotu nci i lueiuga ai kia wliakatui'ia era litcnga; ma to pefici, ka kake liaere cnci whenua. Na te alia koia i tautohctolie ai nga kai-ngaki-wiienua o Irarangi P Na to alia koia i kake raw a ai ia wlicnua ki tc whakatupu itc kaiH Na tc pciiei; 11a to whakauaua o tetalii ki tctalii, kia pai tana 1110 a 1110 to inalakitakilianga, a, matau noa ki to whakatupu i tenei kai, i tera kai i roto i ana inaliinga a raton. No koiu'i, o liu-a ana inatou, kaua tatou c lioki tomiiri, engari kia liiliipa ki 11111 a. E meinga ana, i hohorotia te kai nci, a, kiliai alio i rongo te tokomalia; otira ekore nga take o tenei mca e rapua i tenei wa. J\lo lie men, 11a to limiaiiga o te kai-ngiiki-wlionua to he, 111 c maliara ratou ki tenei amuri akc nci. Ahakoa, kua pouri tc wliakaaro ki tenei kua tu, ekore ano te liiatenga o tukua ki raw. Ka tokoniaha pea te liunga piri mai ki tenei Hulmkli i tcnci tan, n. kn wliakatikaia nga ntu kia rite ai, 1110 ia mea, 1110 ia mca. Na, c wliakaaro ana matou ko tc tail amuri nci pai rawa ai te matakitaki o nga mea whakatupu o Z\iu Tircni.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510227.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 57, 27 February 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
321Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 57, 27 February 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.