KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Pepuere 15, 1851.
E kaha ana ano te ngakau o Kareponia kite hoko i nga kai o tenei whenua tenei te uta nei, i te riwai, i te aniana, i te pare, i te kanga, me era atu mea penei, hei oranga ma te whenua koura. He painga enei mo te kai ngaki whenua o konei. I tera nupepa i korerotia te rcrcnga o te " Arapia" ki Kareponia kite kawe kai atu ; i tenei nupepa, ka korerotia atu a ti ". Nohete" lie kaipuke kawe kai atu lioki. Torao tonu tera ra, tomo totitt hoki tenei. He mea whnkahari tenei mo nga kai ngaki whenua; ko nga kai o tenei tan kua tuaea mm', riro tonu atu ki tawnlii i runga i nga puke rere ki reira, a, ka pera ano pea amuri ake mi Oiiia, lei te kaliore nga kai o to tatou wlicnua e pningia tonutia e Kareponia e pai ana ano kia kaha nga tangata kite ngaki. Ahakon taliuri a Kareponia kite ngaki ite kai mana kaua ano tatou e tukua kia putua e te ngoikore, he nui hoki nga painga e a'iu mai ana i tena mea, i te nyak' whenua. Healia koia te pai o te wniho kau o te whenua kia tupiiiia e nga otaota ote koralia ? Engari ano te whakatupu i te tarutaiu ; ko te whiwhingn o te whui rawa kite Pakeha ngatahi me ngn tangnta Maori. Ekoic ano pea e wlmkapono o Maori ki nga men e korerotia nlu'hei; ko te roa o te niaLinga pen whakaaro ai ratou, lie poim nga mea e kiia atu nei. I tera atu pepsi me nta korero aiu nga tikanga o te ngaki tarutaru, me nga painga e rere mai ana i tera tu main. Eknre ano tenei wkenua e kaliu kite kaliore e ngakia te tamtam ; ko tetahi tenei o nga take e kake ai a Niu Tireni. E wha enei kaipuke e uta nei i te kai mo Hana Parahiko; ko nga tana o enei puke ewha kci te 700. A, e meinga ana, tenei ano *.• ilii e anga ana ki tana walii. Hohoro tonu te uta i nga puke kua korero'ia atu nei; e whakaaro ana matou ka bono tonu te rere o te kaipuke ki ia whenua i roto i ngn ra o te rautnati. No tera wiki ka u mai te rewa run a Paorini i Kareponia ; i ma runga mai i tenei puke etalii onga Pakeha i haere aiu i Akarana i mua; he pai no tenei whenua i tneinga ai kia hoki mai enei tangata ki konei noho ai, kite wnhi marie i n rnton.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510215.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 56, 15 February 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
441KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Pepuere 15, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 56, 15 February 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.