KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hanuere 2, 1851
I muri iho o tera tainga, erua nga kaipuke kua u mai i Kareponia. Ko te "Kamira" tetahi, erua te kau tangata eke noa, mai i runga i a ia; no te 20 o Tihema i u mai ai, eono te kau matahi ona ra kite moana. Muri mai i a ia, ko tc » Noweti," na te 28 o Tiliema ka u mai ia; erna te kau ma iiva ona ra i tipi-liaere mai ai i runga i te ngaru o te parata. Ko nga rongo o taua kainga, eliara: kahorc lie mea lion, ko enci auo kua ran<*auo ra. Ko uga kai uta mea atu ki taua wlienua, kiliai i wliai para, ngaro wliakarere nga utu mo aua mea, kahore he were mea i tika inai ki a ratou. Kahorc he utu mo te papa ki taua whenua i tenei takiwa; ko tc ut umo te tana riwai ki reira, e rima te kau, e 0110 te kau pauna; otiia, ekoie e tae ora ki taua wahi koia lioki ka welii ai nga kai uta. Ko te liuinga o era kua oti te uta i niua atu ra, kua wliiua kite wai. E meinga ana ka kake te utn mo te paraoa, olira, ekore e ata puinau te utu, ckake ana i te wiki kotalii, a, e hoki ilio ana i tetalii o nga wiki. Ko ctalii atu o nga Fakelia i liaere atu i Akarana e hoki nini ana. Ivua matauria ete tokomalia o c pono ana te wliakatauki—" Eliara ite koura nga mea katoa e kanapanapa ana." He tokomalia kua mate ki tera whenua pororaru. Kua tae atu ki taua whenua te mate kino te ICorera Mapa ; lie tiui, lie mano tini nga tupapaku o tenei mate. Marie kia ka liore tera mea welii e lao maiki konei. I to matou tirohanga ki nga korero uio era wahi, nio tatau marie i nga kaipuke o reira kua viro huh ki Akaiaua nci l-crere ai Ko te " Raniera Wcpilin,' lie rewa toru, nga tana 29G. Ko te " Kereneko," rewa toru, IGO tana. Ivo te " Ereiia Pehi," rewa torn, 210 tana. Ko te " Arapia." rewa i ua, 92 tana. Ko-
talii atukaipuke ko te " Paurini" i liokon e Haro Koene, o Tokeratt, mo ake tera puta.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510102.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 53, 2 January 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
385KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hanuere 2, 1851 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 53, 2 January 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.