Una Apiha ole kawanatangn ; kia niolno nga [angala katoa, na te Kawanatanga pu alia korero. Na le Kawana i mca, C. A. Dillon, Tiuo Kai-luhiliil.i. Wliaic luliitiilii, Aknrana, Okctopa 20, 1800. .. UA pai ato Kawana kia waiho a ■*-»- Gr.oßur. Sisson Coovkr, Esq., Te Kvpa, lici malii i nga mca o te wharc (iilu'tiihi o nga (angala Maori i niiiri i a Te Tirini—the Honourable CoNSTANTINF. A. D11.1.0N. Na te Kawana i men, Andrew Sinclair, Tino Kai-tuhiluiii* Wharc Tuhitulii, Akarana, Nowema 11, 1850. 'O te ritenga o te rarangi tc rua-tc-kaii, o te Tiire mo uga Kaiwhakawa, kua whakantcac aliau anei rangatira Maoti, na ratou nga ingoa i tuliituliia ki rare nci, hei hua whakawa mo te tino Kai-whakawn ki Mangoliui, ara, hei kai whakarile mo nga tautohctolicnga me era atu lie o nga tangata Maori ki a ratou whakataugata Maori katoa o tana walii:— Ko Pumri, o Pukepoto, lie Rangatira no 1 Te Uarawanui. Ko PoroTA, o Maungatiti, he rangatira no Kaitote. Ko Mokoaui Kokati, o Parciigarenga, he Rangatira no Te Anpori, Ko lloiiepa Poutama, o Pukewhau, he Rangatira no Ngaitakoto. Ko Nupera Panakareao, le tino Rangatira o raro atu o Mangonui. G. GREY. Na le Kawana i mca, Andrew Sinclair, Tino Kai-tuhituhi. OKANGA MO TE KOKOPUTAPUTA. E inea ntu tcnei, kia nga tangata B. B c hinhia nun kin nknin, kua tae like ki te Wliarc Turoro i Pukekawa tc rongoa mo ic oknnga; ko nga Manei, »ie nga Taitei, ile 10 o nga haora o tc am noho ai u tc Rata ki tu wharc tiuoro, hei oka i nga tangata Maori katoa c mca ana kia kaua e pangia c lera taru kino pu, c Ic Koroputaputa. HE KAINGA Will 111 TAUUA HE WAI-11 HOU. Kel TE lIuAKAItI O HoPEIIANA. KU A limnta te wliiri tanra a HEM! KAItARU i tc hnnralii o Ilopiliaiui, i pnhuki situ ote wharc karakia o Pikopo. E oli i a ia nga mca c hialii..tia mil c tc tanguta i kia hunga c ia. Ko nsa mca cnei c mntiia ana— Te Whakalieke mo te reivn knipuke —ili ia nci, rahi ra nei Te taura iti p.uii a runga ki to t.i, me era ntu Tc alio kamura me era atu Tc alio wlinkatatuiu, tc alio hi ngohi, tc alio whukairi k.ikahu Tc miro takai laonga, te miro ta kiipenga Tc kiipenga liao il;a, ua tonoa kia laliiin c tc Akirana, Akuhata le 22, 1S".0.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501121.2.4.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 50, 21 November 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
404Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 50, 21 November 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.