'O nga Uihituhiiiga kafo.i o lenci Aupopa kua oli te apiti kite ingoa o tetahi o fVpiha otc Kawanatanga; kia mohio nga tangata katoa, na te Kawanatanga im oua koroto. Na Ic Kawana i rata, | C. A. Dillon, Tiuo Kai-luhitiil i. Wliare tuliitulii, Akarana, Okctopa 2!>, ISSO. ■"""" UA pai a le Kawana kia waiho a Or.OROF. SISSON COOI'EH, KsQ., Tk Ki'i'A, hci malii ! nga n\ca o te wliare tuliitulii o nga tangata Maori i mini i a Te Tirini—the Honourable C'oNsTANnsi: A. Dillon. Na te Kawana i niea, Amiiikw Sinclair, 'J'imo Kai-tuliitulii* PANUITANGA. „_J B mca alii tcr.— ... - _ —, ...- B 0 nga kai-tiiliilulii mai, mc waiho lratoa nga pukapuka e tukua niai ana mo If Kurcrc Maori ki le wliare o Te Ileweti, Kai-whaka-maori ; i te Imaralii, Aranula, i Akarami. 5 FAUNA UTU. NO le mea i oma atu i te kaipukc a Paicrc Kuini i te no o te Ratapu, i te I'l o Hurai, nga I'akclia e man ake nei nga ingoa, a, kaliakina ann le noli. He mea atu teuei, ka hoatu e te ftaugalira o Icnci kaijmke nga pauna e riina ki tc liuiiga wliakaalu i le uolioauga o euci tangata, mete takotoninga ole poti. Tk Aiiua o nga Tangata. John Williams, no Ingarangi, ngataulß, lie ptinchuneliii te matenga, lie kiritea, lie tu-a-maiigii nga karu. Jiiniva Manning, no Ingarangi, nga tail 31, tc roa u ptilu 5 iuilii, tu-a-maiigu le matenga, he kiritea lu-a-maiigu nga karct. Wi'liam George Smith, no Ingarangi, nga tail 21, te roa 5 putu 2 inihi, he maiigii le upoko, konia ana te malu, karu pouri, he niotii kci te papariuga uiaui. Fransese Lebres, no Itaii, nga tan 27, tangata nui, he paraiiri, he karu maiigii, he ir.atvnga maiigii. Antonio I'iiliorino, no Ilaii, nga Inn 27, he parauri, he karu pouri, he matenga iiiaugu. Aiiua o tk Poti.— me le mata te ahua ole ta i roto, ko te ' Paiere Kuini' te ingoa o te kei, i whaiti le kei. Akarana, Hurai 17, 1850. OKANGA MO Tli KOIIOPUTAPLTA. Vt mea atu lenei, kia nga tangata SI. fl c lii.-ihia .in.) kin okaia, kua tac ake ki to Wliare Turoro i Pukekawa le rongoa mo ic okanga ; ko nga Manei, me nga Tailei, i le 10 o nga linora ole ata noho ai atc liata ki tc wliare turoro, hoi oka i nga tangata Maori katoa e mea ana kia kaua c pangia c lera tarn kino pu, e to Koropuiaputa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501107.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
407Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.