Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HAERENGA

O te Tino Kawana o Niu Tireni i Akarana ki Taranaki, ma Rotorua, ma Taupo, mete Tai-Tuauru, i te Raumati o 1819 — 50. [He roanga no tcra kua taia.] Tui'ci,Tihenia >.e 11.—Te ohonga i te ata nei e takoto ana i roto i te hopua wai; i wharua hold te wahi i whakaturia kite teneti. Ara ana, nekchia ana nga lencti ki nga wahi wai korc. E ua tonu mai ana; he Marangai te liau, a, e pupuke ake ana te wai o te awn i

te ua, no kona, kihai i taea te konkori. No te tirohanga ki nga kai, ka kitea, kua kino ki>. Ahua torori ana te tnpeka, i maku—ko tc p:iraoa, na Ic ua i kororirori mata—ko te hufca i nera mete marahihi—ko te r.uhi i tntata kite ! pihi mana, a, kua kino ke te nui atu o nga kai. Ka hohoro te iftiakaara i te lvharau hei takotorauga mo nga kai, kawea ana ki reira takoto ai, hipokiaana kite taporena, me era atu mea. Talma ana he alii hei wliakamaroke i nga moenga, me nga taro, me nga tupeka, me era atu mea. Kiliai ate Kauana i aha ki nga kai kua kino nei, kahore ana maharahara ki nga oranga ma te tinana ; engari i noho inarire ia ki tona teneti, kite whakarongo i nga waiata Maori, ki nga tangi, ki nga pepeha, ki ug;i karakia, me era atu mpa a te tangata Maori, ko tana hoki tenei c pai ai. Ito matou wahi teneti matou e waiata ana, c korero ana, raive tonu nga kupu a Haimona ki tenei mea, ki tera mea—he tangata hoki kua tauuga kite liaere koraha. Kngari nga tangata Maori i pat te noho, lie alii i roto i a ratoti wharau, horo he latauga otc waeroa, ote namu. Kakahu rawa nga paraikete, ka noho noa kite taha o te kapura aliuiaina ai, takoro ai, katakata ai, waiata ai, tunu at i te riwai, ano, cliara i te ra. ua ki to ratou wliakaaro. I te wha o nga liaora ka tukua nga teneti,e tare ana hoki te waipuke o nga awa, me ake eke ki runga kite parepare, karapotia ana matou c te wai, hore he pulanga.' Nekc atu ana maua ki tera taha ote awa, kite wahi teitei, kei taea ake etc wai, otira, kahore lie whakaruru mat o (ana wahi, patu tonu mat tc ua, mete Jlr.ll. Marie kia nekc atu ki tahaki, kite wahi puhunga hau, i harahara ai tc ngau o tc waeroa. Ua rua nga kino kite haerenga mai, me whiwhiri i tc mea c iti ilio ana i tetahi—he kino ano tera te uanga otc ua, mete ptihanga ote hau ki tc tangata ; he kino ano hoki tera tc ngaunga tomitanga o te tangata e te waeroa, ma te tangata e wliakaaro te kino iti o enei a rua. Ka haere ka toreugi tc ra, ka ahua pai te rangi, mete mea e haere ake ana kite mao inaua. Ko te ra huringa tati tenet ote orokowhakaiirauga o Pcne Kuki ki euei motu, ko te ra timata hoki o te whakaomangamanga hoiho o Akarana. Ito matou nohoanga noatanga i te ra nei, ka mahara ki nga mahi takoro hoiho o te hunga e hiahia ana ki tera tu mea. Wenetei, Tihema tc 12.—Uatonu i tenei ra, apo noa. He ua ake koa u ana, kihai i taea te haere. Noho noa i aga teneti, a tac noa ki tc 3 o nga liaora, ka kai, ka haere kia kite i te puna wai, i Te Kotokoro-o-Hura, he mea hoki ka mao kau iho te ua. I mea nga taMaori, he wai koropupu tera, i mea lioki, e malaitai ana, a, e rere mai ana i Turanganui ijraro ite wheniia. Kei tPtiha tnarungai o te awa taua wai, kei te take o maunga Tc Aroha. Ite whakatatanga atu ka akona an e Whakareho kite karakia e korcrotia ana ete tangata ua whakau atu kite wai-koropupu. I oku wliakahuatanga i ana kupu i te nohoanga ki Hotoniahana, tangi ana tc ngongoro o te tangata. Ko tc ritcnga mo taua mea, koia tenei rrahutl.mai i tc rahuralivi, i era atu ra nei t»jY i V wlifunga ai kite wai, ka whakahita i tenei karakia—- " Ka u ki Matanuku* Ka u ki Matarangif Ka u ki tenci whenua Hei whcnin, Ifci k.ii mauj Co ale 6 le tatihau." Mo te orokohaercnga atu o te tangata ki nj a wahi taiihou tenei ritenga te Tupuna Wlieuua. Ma tenci ka marirc te Tupuna whenua, a, nuiri mai he haere noa atu, ckorc c ahatia c taua Tupuna. No te whakamatnuraiiga o tc wai kahore i rangona te wcrawera, otira, kiliai i ata matao rawa, I te nicatanga ki tc mangai i penei

mete wai whakaum ki le rino, kahore he ma- I taitai ;ko te haunga ia, nui all). He wiianariki i fci'.ea ki reira, kite taha o tana wai. He wai noa ake nei, kihai i rahi, e niea ana au, he maumau whakaugeiige noa i nga luri ua haere kia kite i tera puna, he roa hoki te wahi ta • pokopoko o te ara atu. Tailei, Tihema 13. —lie nui te ua o te po, whakaum mai te pokaka. I le aonga ake o te ra, ka harahara kau iho le ua ; ka mca malou i konei kia neke ki roto atu kite wahi ruru, kihai hoki te niangu mai o te rangi i maharatia. Ka wahi le whitu kite warn ka hoe inatou, kihai i ala iiahuhu nga waka i te tai pari; olira, i tinia ete luha ite nohoanga ite wahi kino i nga po erua. Mini lata iho o te hocnga ka ringihia te kai nei a te ua " Me he puna e utuhia ana" ki iiinga ki tc anganga. U rawa ake ki Mangawaru i tc 2 o nga haora, putaputa iho nga koheka e man ana i te kiri, ine nga mca takoto noa, heoi ra ano nga men i inarokc ko era i kohia ki nga moenga i takaia kite taporena, me nga niea i kohia ki nga pouaka rino. Tataki ana tc ware o nga kai, a, kino ake; ko te poro tupeka, mete peke hnka nga mea i ora mai. Whakaarahia ana nga teneti ki le taha ole awa, kakama lonu te uuuunu i nga kahu maku, a, ka takoto ki nga moenga. Ko te inaku o nga whariki, ko te matao i te uanga, he kino ke ano tana. Ko o maua kakahu ko Karaka i kohia kite peke, kahore i takaia a ivalio ki tc taporena; putaputa iho nga kahu, horc he mca maroke hei kakahuranga mo maua. Ko nga kakahu i man ki o maua kiri i whiua ki waho takoto ai, no te otinga o te mahi o nga tangata l:a kohikohia, ka rangia kite ahi kia maroke. Kahore i talata te wai ki nga kahu o te Kawana, he niea hoki kua taunga ia ki tc haere koraka, kohia ana nga koheka kite pouaka paraharaha, waho ake, ko le taporena. He mea pera hoki a Uaimona, kua taunga ano hoki tera tangata ki tc haere penei, Horc he ngoi o nga tangata Maori, main puku ana ratou i nga whare, tc kiki, te aha, i te kino u a ratou ; kino katoa hoki a matou teneli. lie nui te ahi i labium ki le teueti hei whakamaioke i nga kakahu, kihai i roa ka maroke nga paraikete, ka mahana, ka korercrero, ka kai paipa, tautokoloru hoki matou kite moenga kotahi. 15 mcinga ana kahore a te paipa wahi, kahore —he nui ta te paipa wahi, he nui tc whakamarie o tera mea, ua ngauauoatia tc tangata c tckopeke i le uanga, ite puhanga. Me he mca, c whakamatauria ana e le tangata, ka whakaae ano ratou ki taku e mea nei. Paraiici, Tihema te M.— Ka haere ka marama te rangi, he ua pokaka.kau ; i te luarake tc hau, c huri ana ki tc haiiauru. I te roanga o te ra, ka ili haere le pokaka, ka roa haere tc whitinga mai oic ra; no ka mahana noa i nga hihi o te ra, ka whakaputaina etahi o nga tarelarc ki waho kia maroke, ko etahi i lukua ki nga wahinc Maori hei horoi- No te karanga langa ki nga lm, ka linia e te mataku i te tirohanga ai, kua wera ke i te ahi, kowhanau ke ana, i rangia putia hoki e nga tangata. *ftokohanca iho, kahore atu he lm, a, ko tetaenga atu ra ano ki Taranaki whiwhi ai. Pani atu kite hinn, aki atu, kukume atu, nawai a ka tua rite kite ahua tawhilo, a, ka lapjko whakauaua ki nga wae. Pupuke toim ake te wai o tc awa inapo, ngaro ana te nohoanga o nga tangata o Matamaia i te wai, no reira ka hoe mai ratou, a, wliakau ana ki to matou nohoanga. Itc ata otc ra nei, tutu ana te piiehu i roto ito matou tira Maori. Tokotoru nga tangata o llotorua i roto i a matou, ko Tarawaru te ingoa o tetahi, tokorua ona teina, ko Wkarckino, ko Matena, he korokc nanakia pu a Wharekino, no tona nohoanga ki Akarana i kino rawa ai ia. I inangai tana tangata ki a Whakareho; ki llotorua, he rangativa ana tokorua, koia pea i whakakake ai. Tend ano te mea i riri ai, he ngaronga no te

hoe o Whakareho, he meatanga nana, me utu eto tatigata nana i wliakangaro le lioe. Ka rongo a Wharekino kite kupu o Whakareho, ka mea ake, " Ko on paihau hei utu mo tc hoe mahue." Puta kau ano enei kupu i te mangai, te makanga mai o te poro wahie kite ;>:ipap» o Wharekino, chara! u tonu te rua o nga tainga kite ringa, huri ake ana te kopti. No te aranga ki runga ka tangi haere ki le tuakana, ki nga Pakelia, hei wawao, kei inaru ia. Ano te riri o laua hunga, pupu ana le huka o te ivaha, ka rerc taua tokorua me nga pu kite ringa. \i latari ana tc tokorua ra kia patua ano a Whakareho, ko tenei i tatari kia patua mai e taua tokorua. I rapurapu te whakaaro o taua hunga, he kanga ranei te kupu o Wliarekino, kahore ranei, i mea taua hunga, mei kanga ko te tinana o Whakareho, ka tika te patunga ra, tena ko tenei, ko nga paihau kau i meingatia. Ka mea taua tokorua, ka toro te ao mo taua akinga ra, a, kia roa noa alu te whainga o Ngatiwhakanc mo te marutauga a Wharekino. Ka mea a Tarawa™ he whainga noa ake nei tera i ngaro nei a Ngalimaru i a Kotorna i nga tan kotahi tekau TTua pahuTe;/ k"i>"je riri mo tenei kia nui noa atu. Koa nta'e kakauc ana taua hunga ka haere alu a te Kawana raua ko Te Ileuhcu ki te wawao ; marire kia waoa e rnua i mutu ai le taulohetohe, i man ai te rongo. Ka lu tonu le ra, ka lae ake ki to niatoii nohoanga elahi tangata ; ko Mauwliarc i roto i a ratou, kei raro iho i a 1 iraia tenei rangatira. I mea ki an, he pa maroro rawa i runga ite tihi oTe Aroha Ula i mua ai; ko Nga-tukiluki-a-Hikawera le ingoa o taua pa. Ko 'J'e Huinga te rangatiia nana laua pa, he tupuna no Mauwliarc ; i mea tc tangata ekore taua pa c taea, ahakoa tokomaha kite I an. K man ana ano nga pou o taua pa. I mea laua tangata, ka whakatangihia tc palm* i icnei pa, rongo rawa mai a Malamata ; te niamao atu o Malamata i tenei wahi, ewaru, ugahuru ranei nga macro, te takiwa o konei haere atu ki Te Aroha Ula c wha pea macro, huia iho, tekau ma rua, ma wha ranei macro o te wheorotanga o te pahu. No te ahiahi ka paki, whakaaro ana matou lit! paki rawa a te aunga ake o tc ra i te alma pai mai o tc rangi.

■ Matanultti with Nitku. Papa, ami Papatuanuku) slmilflei Tii Ka.ili. It is here nscil lor s place vthcre, one arrives for lhe 'irsl u'r.v. t Malruingi >i p -iiHirs tl.e Sky, and Is inn! here for the part or the vfcy v»h.ch is f.ver the plac* ai vhivh a strans?r arrives, who U therefore said to have a new sky above him. I This U a cuise acconlins to the 01.l custom, anil U an.iliea hv the stranger to himself in evidence or his e.Ure.fce hi'niliition anil perfect htihlnission Co tlicipirit oflhctiNuv, MhacouM not be ollicivtiie appealed.

* He rakaii Ic palm, lie inea uliakapuare a rolo, i lui porotait.iika (o alma, ho mca wliakarahiralii taua inea kia tataugi ai. Ho mca wliakulare tc pahu ki wacnga pa, ki runga rawa, kci lata a:u lo lamariki, te tangata noa, a, ua wimkalaiigiliia, cia piki kite whata patu ai. He poro rakan nei te patu ole palm. Ka reia niai e (e taua ki le (an i le pa, I:o reia palua ni te pahu, ckoro c whakatangiliia i nga wa e rangiiiiaric IKcimurilcroansa.]

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500912.2.12

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 45, 12 September 1850, Page 3

Word count
Tapeke kupu
2,189

HAERENGA Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 45, 12 September 1850, Page 3

HAERENGA Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 45, 12 September 1850, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert