KO TE KARERE MAORI. Akarana, Akuhata 29, 1850.
Tenei te mate te patu nei i aua tangata. Ewha nga ingua nunui i murua i roto i te pukapuka o te ao, i te marama ka pahure ake nei. Ko Pomare te tuatahi cnci tupapaku; no Tokcrmi tenci rangnlirn,lie tnngata rongo nui io. Mini mui i a ia, ko Wtilinroo, tninn a Wnharoa nui tc tino rangatirn o Ngatiliaua. Mini niai, itc Tuivi ite (jo nga ra ote martima nei, ko Hone Wiremu Heke Pokni, tetatii o nga rangatira rongo nui o Ngapuhi, to lioa riri ote Pakelia. I te Untapu ka pahure nke nei, ka mate ko Tnkiwaru te teina o tc Whcrowhero, te rangatira nui o Waikato. E men nna matou, me pupuri to tokomalia i tc kuj it o Heke i te mureretnngn, mo waiho hei wliakaaronga taua kupu ana, "Me nolio niaiire koutou akc toiui atu." E mca ana matou, linuugn ano te arohn, me tc rangimnrie o te tnngala Maori kite Pakelia, otirn, kia tan tc rangimarie, me tc pai ki runga ki nga tangara Maori, kia kaua he ngangare'.anga o to tangata Maori ki a niton whakatu ngata Maori. Kahore he pai e aim niai ana i tenn mea le whninga; koia maton ka mea atu, kaua tern kino e tatata ki to taton whenua rangatira. Tenn koutou o kite i to whakaaro o Heke i roto i ana puknpuka ki a te Knwnna. No mita lata atu ote heniongn i tuhituhi ni ia, no te mea, e tata ana to rcre o tona wai/ua i tenci ao, ki tern ao alu. Kia tau te rangimaiie ki tona ingoa !
Tautoro, 4 o nga ra o Ilurac, IS.">O. E hoa — K Kawana, kua tac mni to puknpuka ite 1, o nga ra o Hurae, kua kite ahau. E kore ranei koe o pai kia tukua niii tetahi kaipuke hci tila ntu i tetnhiknu man ? Kite tacmai te kaipuke me to pukapukn ka tukua aiu e ahau e 4 kau man. E kore e ahci tc hoatu kite kaipuke ote Kanara, kua he ahau i mua ilo tvhinnga atu i aku poaka man. Ka tae ahau ki Pnihia ka korero ahau ki a tc Meilia kahore i inkua mai lie kaipuke. Koia ahau i mca atu ai kia koe man te tikanga, no te mea hoki ka nui tou arolia ki a ban, tena ko ahau kahore ano »ku ki a koe. Koia ahnu i mca ni ki a koe ka tukua atu e au e 4 kau ko taku arolia tena ki a koe. Natou hoa, Na Honk Wibemu llekb Pokai. Kaikohc, 30 o nga ra o Mei, 1850. E HOA E TE KaWAHA Tena ra ko koe. Kua tne mai to puknpuka aroha ki ahau. Na, ko taku pukapuka aroha tena ki a koe. Ac, e nui ana taku mate, aua koe e pouri. E hara tenei i tc kainga pumau mo te tintfna. Ma te Atau te wbakaaro kia taua. Ekorlre. matin atu aku kuini kia koe no te mea boki c nui qua taku mate. Hoatu taku aroha ki tou hoa ki.i Mini Kerii. Tena ra ko korua ko tou boa. Na to hoa aroha, Na Hone Winiijiu Heke Pokai. Ki'a Kawana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500829.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 44, 29 August 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
539KO TE KARERE MAORI. Akarana, Akuhata 29, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 44, 29 August 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.