NGA KAIPUKE.
PUKE E HOU MAI. Mei 31.—Kerera, 360 tana, no Poneke, tokowha te hunga eke mai, he taonga noa te utanga. Mei 31.—Kaliere, 14 tana, no Xlahtirangi, nga utanga 510 putu rakau kani, 7 tana wahie. Mei 31.—Kiuera, 15 tana, no Tokeiau, nga utanga 12 peke pita tarn, 10 peke paraoa, 200 puhera kanga, 2 takai hiako kau, me etahi atu mea mo te Halu Katorika Horn an a. Mime I.—l'arata, 63 tana, no ltanihetona, tokoiua te hunga eke inai, nga utauga £GS peke paraoa, 18 peke taro, 29 peke ota, !) kaho aporo, 21 Itapainga paipa. ' Hune 2.—Te Manuwao a te Kttini, a Miana, 44 nga repo, no Poi Hakcna, u atu ki Nohaka Airana, ki Poneke. Hune 3.—Kniiri, 10 tana, no Wliangarei, 100 puhera katiga, I tana riwai. liuue4. —Kuia, 121 tana, no Poi Hakeua, toko. whitu te hunga eke noa inai, he taonga noa te utanga. Hune 4.—Ngohi Kahti, 1-1 tana, no Opntiki, 300 puhera witi, 100 puhera kanga, 4 kaho puaka, 1 kaho hum. Hune 7. — Hera, 130 tana, no Poi Hakcna, ki Te Kawau, tokoivha te hunga eke noa inai, 125 tana waro, 5 puioku, 8 pirikahii, ine era atu taonga mo le Kaivatt. Hune 7. —Tui, la tana, no Wliakatanr, (i tana riwai. Hune B.—Urini,2l tana, no nga liiotuoWhchi, kai eke noa, ko te Pihopa o Niu T'ireni. Hune 10.—Arikihaiiara, 30 tana, no Hauraki, 12 tana muka, 2 kaho pitvhi. Hnnc 10-—Wiremtt Hen i, 15 tana, ki Maniikau, no Tarattaki, 1 pottaka kakaltu, 1 kcte kakahu, 37 peke kanga, 3 pottaka pata, 122 ketc kareti, 3 pottaka, 0 kaho p:ita, 1 pottaka mea noa, 1 pottaka one rino, 1 keke p.ita. Hune 12. —Poiri, 10 tana, no Whangaroa, u atu ki Tokeiau, ngahuiu nga kai eke noa mai, 0,500 putu rakau katti, 2 kaho ivaina. Hune 12.—Hera Kali, 383 tana, no Poi Ilakena, tokoritna te hunga eke noa inai, he taonga noa nga utanga. Hune 13.—Te Puke o te Kawaiiatanga, no Poneke, no Turuuaki, tokoivhitu te hunga eke noa mai.
PUKE IIERB ATU. Mei 31.—Arikela, 15 (ana, ki Opotiki. 2 pokai whakahcke, 2 jiiriri rak.iipuke, 25 pauna lupcka, 1 pouaka horoi, 2 kalio whao, 50 pauna hokamu, 1 peke paraikete alia noa, 1 peke pataoa. Ilune I. —Toroa, 50 tana, ki Tauranga, A keke tupeka, pouaka horoi, 13 peke huka,2L peke tote, 3£ pouaka ti, 2 peke kareko, 1 peke paraikete whero, 2 takai kaone, I hea hoiho, I keke la ina, 1 ipu himi, 2 pouaka kaone, Hune 4.—Konetini, 535 tana, ki liana Parahiko, Kareponia, te kau ma tahi te hunga eke noa mai, 300 pouaka riwai, 150 tana riwai, 3 tana taru, 1 pouaka lut, me nga utanga mai i Foi Hakena. Ilune 4.—Erucra, 14 tana, ki Tokerau, 12 peke huka, 1 pnnga, me ctahi atu mea, I pouaka hopi, -J pouaka ti, 1 pouaka paipa, 1 lakai mea, inc era atu mea. Hune o.—Napi, 17 tana, \Vi Repa, te rangatira, I kalio pia, 2 ipu whao, 3 pouaka kacara, 1 mea tihi, 2 kaho pia. Hune G.—Ngohi Kahu, 14 tana, ki Opotiki, 2 hoiho, 1 peke paiaikete, 15 pauna tupeka, 2 karona waipiro. Ilune B—Karapu, 23 tana, ki Matakana, he pehi. Ilune B.—Te Puke a te Kuini a Miann, 4t rcpo, 1215 tana, ki Tahiti, ki Waparaiho. Ilune !).—Hori, 17 tana, ko Patu te rangatirn', ki Tauranga, 2 keke tupeka, 1 pouaka kanara, 2 pouaka ti„ pouaka ti, 1 kele huka, I pert, 1 pouaka kakahu, 1 takai pereti 1 takai ta kaipukc. Ilune 10.—Arikihanara, 35 tana, ki Hauraki, lie pehi, lokotua te hunga eke noa. [lune 10.—Hern, 130 tana, no te Kanrau r. r«re aiia ki Poi Hakena, 120 tana kapa te utanga. lluucll.—Kmeri, 10 tana, ki Whangarei, G peke paraoa, 2 pounka hum ke, 4 peke tote, 1 kaho tupeka. Hune 13. —Tui, 15 tana, ki Whakalane, 50 pauna tupeka, 1 pouaka paipa, 1 peke kakahu noa.
I rerc atu a. te Unuraneli i tenei awa i te' 'i'aitei ki Ingarangi, no te. Katapu ka lioki mai. I te 3 o nga hnora ole Parairci, ka tae taua puke kite motu o Kuivia, (e tutu ana tri pueliu ole moana), ka kitea te wai i te riu e pipi ake ana ; ka liacre touu tc riu a taka una, hi te 8 o nga liaura. No ka nui noa te wai, ka man ki nga mapu, a, te taea te wai te mapu ake. Ko te niea tcra i whakaaro ai te rangatna o taua puke kia whakiihukia mai ki le awa uei. Ko tenei, me tirotiro taua puke kia aha, kia aliata r;vnei ; . No telahi o nga tangata rke i rmiga i tc Oliana Kuini tenei korero, mo te toronga me le tololuilanga o taua puke kite raoana ; i tae atu te k»i korero o tenei ki Hopa Tawne i runga i te Nautira. Hwaru ran (800) tana o te Olian:-, Kuini, i rerc atu ia i Kananaki Arena. No te 1!) o Tiliema ka kitea e pongere ana a roto o te kaipuke. Meinga atu ana kite rangatira, ka wliakaaro ia he puehu kau no nga waro. Moe iho, ao ake, ka kitea, ka ralii ake tc pongere. Karauga an.i te kamura kite rangatira, ka mea atu, kua toro nga waro, no reira ka karanga te rangatira kia whakawateatia n;;a kai me era atu men,, kia ata kitea ai to alii. Mci reira, werjhia ana nga. waro kite ponpon vino me kore ranel c kitea te wahi e ka puke ia te kapura. I te torn o nga liaura ka kimu'aaki! ngaiiuo, liore lie vvera o te rino, mat.'in touu. Me reira tiaiaanaki tetahi wahi ke nga rino, wailm ana, a tae noa kite 5 o nga liaora, ka kun:ea ake, ka kitea lie nui te nerji o ana rir.o. Whin ana nga waro ki to moaiia ; ka malii touu kite n hiu i te waro ti tae noa kite muii-aivatea ole 21 o nga ra, ara i katoiopuku ake te alii, a, mora noa ; no reira ka heke iiiatoti ki nga poti. Ko te rangatira ine nga tangata kotalii tekau ma torn i eke kite poti kata ine lelalii atu poti ; ko te tuliiincte, me le liituga tokowlia i eke kite ma o ii"i kata. me tetalu atu poti. Knnia uiiiw.ti i pahmc i mini iho o to matou pkengs, ki i-ga poti, ka hinga nga rewa. Ka inanii inatuti i icir.i a ivaenga' ui po. t'otohu noa te kjijiuke. Ko to matou maiiiau alu i I'ouaponi 2-lil maero ; i •« Tonga-ma-iini inaiia. K leie huihui ,-,n.i nga poti kaloa lue noa ki le p.i ole .•!, ka pula te
hau, hiuga ana te rewa o tetahi o nga poti, a, motuhia ana te poti o te rangatira i a matou ; ko to matou lnntunga kilenga tera i a in. I inea inaua kia whakau ki Poiiaponi, otira na te tai mete hau ikarawhiu, a, ka whakaaro kia whakau kite molu o Matakaheka, (.kei te taha marangai o Awherika tenei molu.) Te meai whakaaro ai ki reira, he rapu wai, he rapu kaipnke, he iti lawa te wai i runga i nga poti.— Ka tae atu maloti kite koru o liana Ruhi; otira, kihai nga tangala o icira i tuku kia whakau atu ; kihai ano hoki i tukua kite utu wai, kite kahore malon c urn atu ki a ratou whawhailanga, i mea hoki tana iwi e haere akeana nga Wiwi, nga Ingarihi ranei ko te tan i a ratou. Ka rere ano matou a tuua noalia te C> o Hauucre, a, rokohanga noalia matou e tetahi kaipuku Wiwi kite Koru o liana Akutina ; kawea ana matou ki lua kite motu o Pouaponi.— Nupepa o llopa Taonc.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500620.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 39, 20 June 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
1,279NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 39, 20 June 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.