KO TE KARERE MAORI. Akarana, Pepuere 28, 1850.
I mua ake nei i korero matou kite whare makete i Waipapa —te whare hoko mo nga tangata Maori. Ko tenei, kua oti ke taua whare, kua tata kite wahi e nohoia ni e nga tangata. He whare pai tera hei nohonnga mo nga boa Maori. E hari ana matou mo tera ritenga pai, mo tera ritenga marire. Otiia, o mea atu matou kia mahara nga hoa ki nga ture mo taua whare hoko, no te mea hoki, he pai mo ratou ana ture. Ko te pai ra tenei, he noho paru kore, he noho raiuraru kore. Ko aua Ture kci tetahi atu rarangi o tenei Nupepa. Ekoro rawa aua ture e tukua kia kapea e te tangata; otirn, e mea ana matou me titiro nga hoa Maori ki enei painga, a, me ata whakarite e ratou. Kei nga tangata Maori te tikanga e pai ai tenei Makete. Kite mea ka bono tonu te kawe inai i nga liua rakau me era mea, ka tokomaha te kai hoko. Kite mea, ka ata pai te whakapuranga i te hua rakau, i te hua heihei, i te manu, i te puka me era atu mea whakatupu —kite mea ka pai enei ua whakaaria hei hoko, kite mea e takoto paru kore ana, nui atu te hiahia ote Fakeha kite tango. Kite mea, ka ata tika te utu mo aua mea e whakaaria ana, kakama tonu te hoko o te Pakeha. Penei, ekore e holia te tangata mau haere Ite men kite Taone. E whakaaro ana matou ka rite te wahi i hanga ni te whare hoko ki Waipapa; ka wljai whare e noho ai te tangata Maori i te ua i te hau ; ka whai whare lioki, hei purangatanga mo te mea hoko e kawe a mai ana ki Akarana. Ka whai whare nga tangata Maori hei turanga ino nga mea hoko, e mea nna matou me whakarere tera ritenga kino te kawe haere ki nga hnarahi, ki tenei whare ki tera whare. Kia ata whakaaro koutou ki tenei ritenga no te mea hoki he painga putanga tenei mo koutou, mo te hungu katoa e baere mai ana ki Akarana nei hoko ai.
Kei tetaln rarangi o tenei nupepa te korero 1110 nsa utu, mo in men, mo ia men, e kawea inai ana hei matakitaki 1110 te runanga whakntakoto tikanga mo te ngaki whenua. Ko te Wenerei, i te 13 0 Maehe tu ai taua liui. Ko to tungu kei te kainga muka o Te Hopihana i Wnipnpa. E inea ana matou, kia kaua nga hoa Maori e nolio atu me a ratou mca; e me a ana ano matou kia maharu nga hoa Maori ki nga pauna erua i karangatia mo te tangata i tino pai te noho kite Pakeha ligaki-whenua. I Ingarnngi, he tini nga tangata o ia wahi, oia wahi e rere mai ana kite mea 1 te utu mo te penei—lllo te tangata i tino ahu-whenun, i tino pai nga tikaiiga mahi ite nohoanga ai kite kai-ngaki-whenua. Na, ko to koutou kakenga tenei—ko to koutou rangatiratanga tenei—ko te aru manga i ngatikanga papai, nga tikanga nunui o nga kai ngaki-whenua o Ingarangi. Kia uaua kite mahi, a, i tera tau, whakaharia matou, kia tini mai koutou hei tautohetohe mo nga Pauna Erua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500228.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 31, 28 February 1850, Page 2
Word count
Tapeke kupu
553KO TE KARERE MAORI. Akarana, Pepuere 28, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 31, 28 February 1850, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.