NGA KAIPUKE.
PUKE U MAI. Hanuere 21.—Pakona, 54 tana, no Turanga, 12½ tana hinu paraoa, 500 puhera witi, 150 puhera kanga, 1¼ tana poaka whakapaoa, 6 kaho pia, 1 kaho wai-piro, 1 kaho wnipiro kc, 1 kalio waipiro, 1 peke paraoa, 3i poaka ti, 10 peke liuka, 9 peke kawlii, nga ouinu rino, 30 ho, 3 takai taon-ja mnori. Hanuere 22.—Neiara, 21-jt tana, no Hokianga, 10 kau, 4 ran taimalia o tc poaka whakapaoa, 1 knho pata, 1 kalio honi, 2 pouaka hua rakau whahananu ki tc liuka, pouaka lma lieiliei. Hauiierc 23.—Tanaterehi, 22 tana, no Waiau, 17,000 rakau kani. Hanuere 25.—Hiwa Kihi, 159 tana, no Mepurana, he tangata i runga c ahu ana ki Karcponia. Hanuere 2G.—Karelii, 12 tana, no TeKawau, 1 tana aniana. Hanuere 28.—Irio-mama, 121 tana, no Honoriiru i Hawaii, 2 pouaka tupeka, 1 pouaka kaknhu. Hanuere 30. —Honetana, 580 tana, no Poi Hakcna i te 15 o Hanuere, he ula mca atu ki Karcponia. Ilanuare 31.—Te Moa, 23G tnna, no Kawau, he kapa.
TUKE RERE ATU. Hanuere 21'—Arikilianaia, 30 tana, ki Mat.ikana he pehi. Hanuere 22.—Tualiine, 44 tana, ki Turanga, lie taonga no.i ilio. Hanuere 22.—Nga Tnmariki, 31 tana, ki Tokcran, lie tannga noa. Hanuere 2-I.—Nciari, 2l£ tana, ki Hokianga, lie lioroi, lie liuka, lie tote, me era atu mea. Hanuere 20.—Hori, 15 tana, ki Opotiki, + tangata eke atu, lie paraikete, lie tupeka, lie wliao, me era atu taonga. Hanuere 27. —Hana Maikera, 337 tuna, ki Poneke, he tangata eke noa, he taonga. Ko Inia-mama te kaipuke i rere mai i Ha« waii i eke ki naa toka i te wahapu o Whangamatau i te Parairei, i te 25 o naa ra o te marama. I puta te wai kite riu ite ekenga ki tc tokn, a, t ikoto, tiralia ana taua Puke i reira. Kua kotia te rewa o muri j kua tae atu poti, me nga tangata kite to ki taro. Kua oti te huri te puke ki tetalii talia, a, e meinga ana, meakc taea. He momo pal tenei kaipuke, ate Inia-mana kite tore mona. Poka ke ake te tere o tenei kaipuke i te tint atu o nga puke, no te mea, o ahua pai pu ana. I rere mai ki Akarana ki to utu rakau, paraoa, riwai, me era mea mo Kartponia. h hiahia ana matou kia taea te hanga nga pakuru o lenei puke, kia rere ora ia ki KarepoilW ki to kawe i nga mea i tikina mai ai e ia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500131.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 29, 31 January 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
412NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 29, 31 January 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.