KO nga tuhituhinga katoa o tenei N'upepa kua oti te apili ki tc ingoa o tetahi o nga Apiha o te Kawanatanga ; kia moliio nga tnngata katoa, na te Kawanatanga pu aua korero. Na te Kawana i mea, C. A. Dillon, Tino Kai-tuhitul i
TE RUNANGA WHAKATUPU I NGA HUA O Tls WHENUA—KEI AKARANA. NO te 5 o nga ra o Ilanuere, i liuilnii aitc komitio tenei rtmanga, i koreroai. Ko Meiha Matahana te kaunialua o tana runanga. I karangatia kia whakakitea nga mea whnkatupu atel3 o nga ra o Maelie. Ko reira kawea mai ai enei mea, ku te utu mo ia mea mo ia mea, me hoatu i reira. Ko nga mea enei— He hoiho toa, toto kata He hoiho mvha. to in Ic.ii.i lie jiuru lau talii, lie kau, he kuwao uwha He poaka tourawlii, he uwha, he poaka waniu He pirikahu tourawlii, he pirikahu uwha He kuwao, uiomo ke, momo ke He witi, te mea whakatupu kite taha raro o te motu, 2 puhera He witi, lie mea wiiakatupu e te tangata Maori, 2 puhera. He pare, he mea whakatupu ki raro nei, 2 puhera He oti, he mea whakatupu kite taha raro ote motu nei, 2 puhera He pua rai karahi, 2 puhera He tarutaru whakauru, te pua, 2 puhera Me pua tarutaru ke, 1 puhera He korowa ma, SO pauna He parau me ngc hoiho erua—no te tangata kotalii He parau me nga puroku erua—no te tangata kotalii He tihi, 10 pauna—he pata, 6 pauna He honi, 5 pauna—he wakiha, 5 pauna He waina, he inea hanga ki konei, 6 pounamu He pia, lie mea hanga ki konei, 2 karena Erua pipipi, erua kuihi, erua parera. mauri Erua hcihei, ko te torawlii mete uwha He merengi, he waina, lie aporo, he pea, me era atu hua rakau He pupu puawai, he Taria te ingoa o te puawai He paukena, he kamakama, he riwai, he momo ke, he momo ke. He puka, he kareti, he puka pukupuku, he aniana He rupapi, he hopa E tukua tetalii utu kite tangata Maori kawe mai i te pukapuka mo tona nohoanga pai kite mara o tetalii Fakeha. Ko nga utu e hoatu ana mo ia mea mo ia mea, me ta ki tctahi atu nupepa. Ko nga moni e tukua mai aua mo tenei runanga whakatupu mea, me hohoro te kawe mai ki nga kai tuhituhi. James Baber, Edwjn Faibhukn, Nga Kai-tuhituhi. Akarana, Hanuere te 7, 1650.
PANUITANGA. HE mea atu tenei ki o matou hoi, me nga kai-tuhituhi mai, me waiho katoa nga pukapuka e tukua mai ana mo te Karcre Maori ki le whare o Te Reweti, Kai-whaka-maori; ite hucuahi, Arapeta, i Akarjtia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500117.2.8.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 28, 17 January 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
447Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 28, 17 January 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.