KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hanuere 3, 1850.
Ka timata i te tenei nupepa te rua o nga tau o te "Karere Maori." I te tau kua pahure i whakanaua matou kite whakaako i o matou hoa Maori —i kaha kite talii i te kuaretanga c pehi tonu nei i a ratou—i kalia ki tc titku atu i nga ineae marama liaere nile hincujjaro, e rangatira ai to tangata. fie tini nga men i whiriwhiria e matou hei ako, liei whakaahna reka ltoki—i hokia lonutia a matou kupu ki tc aliuwlicnua, he men kia hua ai to rnwa kite tangata, no te liiea lioki, ko te putake tcra o te wbai-rawa, iuahoki ko te mangere to take o tc rawa-kore. lie mahi uaua ta matou c malii nei, no te men lioki, e hnero akc ana te tangata Maori ki tc matuu mona, a, ekorc c aliei i enei wahi te whakatakoto ki a ratou nga men katon e matauria ana e te Pakcha. lie almkon he tii.i nga mea hei arai i to matou akoranga, ekore ano e ngoikore ; otiia, ka wlmkaotia paitia ta mntau mnlii i timata ai. Ko nga korero c tukua atu ana, me nta wltakaaro e matou ; ko to tini noa iho o te korero e pailigia ana e te Pakeha ekorc o ata tika kia tukua ki a koutou i enei wahi. E ahita he ana pea a matou hoatiiianga korero, lioki ako ano, hoki akc ano, ko tana korero kua tukua atu, idiakoa ra.'.lio meatera kia riro ai te matauranga i a koutou, kia whiwhi ai koutou kite pai. I te whakaumlianga ole korero ako, kitckororo ahuareka e, whnkaliaere a ana nga korero ki nga ritengu o tenei iwi, o tora iwi, he men pai te penei, ki tc iwi e maeu ake ana i y; kuai etnnga. E aim ana ngti whakaaro o te hunga inatnu, o to tohunga nunui o te ao, me nga tangata whakaaro tiui—e aim ana te whakaaro o enei kntoa, ki a r.itoti wliakatangata. Katta oti ra nei koutou e whakaaro ki a koutou wliakatangata, pera ia lie iwi kua weliea atu i nga mntau o to ao ? 15 nga tangata Alaori ! lie tiui noa atu nga men e tukoto nei, liei liopukauga mo nga whakaaro. lie tini nga niea kei te puranga e tukua ana ki a koutou. Me tokomnha nga hoa tuku korero mai ki a koutou, kia we koiit"ii te kake kite matauranga. Kua whakakitea ki a koutou nga mea e ora ni tc tinana. Kua meinga atu ki a koutou, nga niea e kake ai te iwi i tona knuretanga. I''. m<>a ana koutou he mea noa era korero —he moa tito noa ake lie i whakaaliuareka i a koutou ? Kaliore, he korero polio era. lie mea kia nru ai koutou ki nga tikanga o ia iwi, o ia iwi; kia liaere ake ai i te kuaretanga, a,- —t;ie noa ki to wahi e rite ni koutou kite rail o te iwi e nolio ana i te maramatanga. E lioatti ana nga w|ial:awhet:iinga ki o t.itou lr>a mo a ratou whakaaro mai i te
roa otc tan. Katia a ratou korero c • inula i konci ; engaii, ine wliakalioa tonu mai ratou, kia wailio tonu ai te " Kavpre Maori," hoi lioa nroha mo te tangata Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500103.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 27, 3 January 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
552KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hanuere 3, 1850. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 27, 3 January 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.