KO nga tuhituliinga katoa o tcnci fcupepa kua oti te apiti kite ingoa o tctahi o nga Apilia o (e Kaivanatanga ; kia mohiu nga tangala katoa, na te Kawanatanga pu aua korero. Na te Kawana i mca, C. A. Dillon, Tino Kai-tuhitnlii
HE KOHURU. ERIMATEKAU I'AUNA UTU. 1. Jlii\Ka tetani o njr.l tun;>aM o te muni i Niu Tironi, i te IS o :iga ra o llunc, a, kitea ana tana tinana c takoln una i te hnaralii lt-cre atii i Al;arana ki Whaiigamatau—lie n.cv. atii ivnci, lea rango— E HI MA TE KAU PAUNA, c tukua am kite tangata mana c ivliakaatu inai, ki lya tansratd ivnei ma ratou c wliakaatu mai, (liannga to tangata nru ki tana patunga) tc tin-iata, nga taiivj.ita ranci, i kohurutia ai a James Jones. Na te Kanana i men, Andrew Sinclair, Tino Kai-iuliituhi.
II K JI U K A. KO lIRMI ROPIHANA i te kainga whiri taura, i Waipapa, i Akarana, e lioko ana i te Muka—£l2 me £l6 mo te tana kotalii —kei te papai o te Muka te tikanga. 10 liukoa, ana lioki e te Rupihana te alio, te whakaheke mo nga reiva kaipuke, mo nga punga, me era alu mea. Akarana. Ilanuere te 2, 1810.
Aknrana, Nohomn, 0, IS-19. "* O (c meo kua karaiis>a a Tawtawa, o Wliangarurii, kia hokoi a Marotri h l'okohinu me Poanaiii, no temeii hoki kua karangn tctahi alii tangata (no tctalii hapu ke) kia hokoa a Marotiri a, c wliakahe am ia i te panga o 'l'awatuva ki era whcmin, ka mcinga am nei, kia liuiliui katon nga langata Maori e pa ana ki cnei Motuki to wharc-whakawa i Kororareka, i te Wcnele ' " ■" - Tihcma, i te tain te kau C. BIIIDQK, Kai-Whakan'a.
HE KAIPUKE MO TE HOKO. T7l lIOKOAanae HoniTAnAKAtetahikaia_J piikc hou, lie rakau ma, katahi nci nno ka oti, a, nicakc Joia kite wai. Kua oti nga ra, nga wliakaheke me nga mca katoa c tika ai (ona rcrenga ki tc moaua. Kg.i tami —17. Te roao tc lakere—.3o piitu. Te wlianui—ll piitu. Tc liohono o te riii, liaerfc ilio i te papa takatakalii —5 putu. He poliutukawa nga kimipac—he kauri nga papa. Akarana, Kohcrna 9, 1849.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491206.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 25, 6 December 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
363Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 25, 6 December 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.