"O nga tuliituliinga katoa o tcuci Kupcpa kua oti le ajiiti kite iiigoa o tctalii o Apilia o te Kawanatanga ; kia luohio nga tangata katoa, na (e Kawanatanga pu ana korero. Na te Kawana i mea, C. A. Dillon-, Tiuo Kai-tuhitulii.
HE KOIIUItU. ERIMATEKAU i'AUNA UTU. NO te men, i kolnmuia kinolia n JAMES JONES tctalii o nga tangata o te Kuitii i Niu 'l'irciii, i te IS o nga va o Ilunc, a, kites nun tana tinana e takoto ana i 1c luiaralii liaere atu i Akarana ki W'liangainatau —lie mca atu tcnei, kia rongo— E IJIMA TE KAU PAUNA, c tukua nt\i ki tc tangntn inana e ivliakaatu mai, ki nga tangata ranei ma ratou e ivliakaam moi, (liaunga te tangata uru ki tana pntuiiga) te laiiiinta, nga tangata ranei, i koluirutia ai a James Jones. Na tc Kawana i mca, AxmtEw Sinclair, Tino Kai-tnliitulii.
II K XI U K A. IIKMI KOPIHANA i to kaing.i ivliiri (aura, i Waipapa, i Akarana, c ana i le Jluka—£l2 me £lO 1110 te tana kolalii—kei (o papai o la .Wnka te tikanga. K liukoa, ana lioki e te liupihana te alio, tc uliakaheke in nga rewa kaipuke, mo nga piinga, mi; era atn mea. Akaraiia, llanuere te 2, 18-I'J.
Akarana, Noliemn, 0, 1840. ~[ O to mco kna karanga n Tnwt awa, o _ J Wliangarurii, kia hokoi a Mavot'ii n I'okoliimi me I'oanaili, no tcmca iioki kna knranga tetalii atu tnngata (nci tclalii liapu kc) kia liokoa a Marotiri a, c wliakalic am u i tu panga o Tawutaiva ki era wlicmia, ka meiiyn atu nci, kin Imiliui katoa nga tangata Maori cpa ana ki enei Motnki to wliarc-ivliak uva r Kororarcka, i te Wonele, i to 12 o nga r'a o Tihemn, i te talii te kau ma rua o nga liaor.i. C. Bui dok, Kai-Whakaiva.
HIS KAIPUKE MO TE HOKO. ~fj* HOKO A ana c HoiuTAUAKAtelaliikaipiikc lion, lie rakau rim, katalii nei ano ka oti, a, meake toia kite wai. Kua oti nga m, nga whakalickc me nga mca katoa c tika ai tona rerenga kite moaiia. Nga tana —17. Tc roa o te lakere —30 putu. Te wlianni —II putu. Te hohono o te riu, liaere ilio i tc papi takatakahi —5 putu. He pohutukawa nga kutupae—ho kami nga papa. Akarana, Kohema 9, 1849.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491122.2.8.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 24, 22 November 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
386Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 24, 22 November 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.