Te tamaiti ngaro.
I era tau kua pahure, ka ngaro noa tetahi tamaiti kite ngaherehere o Marikena. No te ao i rapua ai ka rokohanga te po, haere ana te matua kite tiki i ctahi tangata hei hoa mona. Kn rapua nei, a — tac noa kite iwa o nga haora, a kilini kitea; no konci ka whakatangihia tc perc o tatia kaingn, olio katoa mai nga tangata c hua kua tovo te pa. No tc potonga mai o nga tangata ki nga hnaralii, ka rangona, cliara i te alii, i whakntangihia ai te pevc, otiia, he ugaronga no tclahi tamaiti. Olio katon nga ngaUau o ana liunga i mine mai ra; kiliai i roa ka kilca tc mano c piki aria itc maunga i pahaki atn o (ana kaingn, c aim ana kite rapu. I'o noa, no noa, kaliorc kau lie rongo oto tamaiij. Tc manga ote ra, kannpannpa kan ana te toto i rnnga i tc rau-rekau, a, aliua pai ana tc mata ole whemta. Otira, he kainga niahuc tana pa. Horc lie kiki—horc lie men tano i kitea kite main. Hocre kononolii nna nga waliinc katoa n tcra kainga :—kotnhi wliakaaro o taua ia—kuiliea ra tc tamaiti V I te iiva o nga haora o tc ata, ka rangona te pakutanga o te 'pu ; ko tc tohn tera i karangatia ita kitea tc tamaiti. Ano tc taliu o te ate i reira! I ora ranci ite kitcngn ai, i mate ranei 1 Kiliai laro ka rangona te icaranga—e ora ana tc tamaiti. Uanga ana kite kauhoa te tnkotoranga mo taua tamaiti, whariki rawa kite rau-rekau, amohia mai ana ki tc kainga. No te taenga mai kite kahiwi ote puke, ka okioki tc kai kauhoa, whakakitca ana to ratou liari ki nga huro e toru. Tukituki kau ana tc manawa o te matua wahine ; " Ringiringi a-wai" ana " te roimata i ana kamo."— Oma whakarcre ana kite huarahi—awhi ana ki tc tamaiti. I taua wahi kaliorc kau lie kiki; heoi nei te mea i rangona, ko tc rco o te matua e tangi nna ! a, heke kau ana tc roimata i nga kanohi otc mnno. Ka hapainga i konei te reo o taua mca, u —roa noa, rangona ana tc haruru ki tawhiti. No te mutunga o tenei liari, lioki katoa ana nga tangata ki nga whare, ki (e malii.—No nga korcro o /Ijpola, ■
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491122.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 24, 22 November 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
394Te tamaiti ngaro. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 24, 22 November 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.