NGA KAHIKA.
Ka mahi a namata. Nga kahu pai A tatou kahika, he kiri kokowai. He wao te moenga,—he paenga tai; I pono kite pari, kuhu noa Ki roto kite ana. He toka tena ? Wharoro noa, ao akc, ka maranga, Ka tvhanake, me tc tao. Noa Kahika o iNr.AHAKCi. E meinga ana no Kaora nga tangata i orokonohoia ai a Ingarangi, me Airangi. Ko nga ingoa oaua Mapu—he Kaora, he Kereta. Ko nga uri o enei iwi kei Airangi, kei Were, kei Koterangi c noho ana i cnei r». E man noi ano te reo o a ratou tupuna i etahi o ratou. — Kahorc i hacre te rongo o enei motu, a— tac noa ki a Hiha ; nana i rangona ai. I tac ana ope ki Ingarangi i niua tata atu o te whanautanga mai ote Karaiti. Ko Piritcnc to ratou ingoa mo Ingarangi, I rokobanga atu e Hiha aua iwi, c noho kino ant; he topuni te katui o etahi, i hacre kau ctnhi. I whakawahia o
ratou tinaua kite kokoivai, kite ngaraheu ; a, he mere, he tao, lie hoari nga patu o taua iivi, ite kekeritanga ki a Hilia. Me whakapakoko nga atua o taua iiv<; he Turuita te ingoa o o ratou 'lbfiunga. Ivli.ua ite wharc nga nolioanga karakia ; he koliatu nci, hc'inca whakatutu ; a, i whakaturia ki wacng.umi he kohatu, hoi takotoran;n mo nga liau. Kotahi o aua nolioanga "karakia, o tu mai nci auo i Ingarangi, c matakitakihia ana e te tangata. He rakau tapu te puriri, ki a ratou Tapu vawa ki a ratou te kohurangi ua lupu i ruiiga ite puriri. Ka kilca te kohurangi c piri ana ki tc puriri, ka kninga to ratou hakari ki raro o taua kohurangi. Na nga Tohunga i ki tc wliainga i mcranga ni taua iwi kite patu i a Miha. I'nkaha tonti to ratou wliainga, a, no mini noa mai i tc whanautanga o Tc Kauaiti, ka riro te papa i a Hiha.— Nga tuhituliinga o I'arci,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491122.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 24, 22 November 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
332NGA KAHIKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 24, 22 November 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.