KO nga tuhituliinga katoa o lenci Nupepa kua oli tc apiti kite ingoa o letalii o nga Apiha o te Kawanatanga j kia niohio nga (angata katoa, na te Kaivanalanga pu ana korcro. Na te Kau'ana i inca, C. A. D11.1.0n, Tino Kai-1ill)i 111 lii.
lIE KOH URU. U RIMA. TE KAU PAUNA UTU. O to men, i kolmrtilia kinotia n J A MRS JONES tutnlii o nga tangata o to Knini i Niii 'J'ironi, i te 18 o liga ra o Iliinc, ;i, kitea ana tana tinana e takoto ana i te imarahi liaere atu i Akarana ki Wliangamataii- -lie mea atu tcnei, kia rongo—e tnkua atu kite tangata mana e ivliaknatu mai, ki nga tangata ranui ma ratou e ivliakantu mai, (linunga te tangata nrti ki tana p.-itu-ngu) to tangata, ngti tangata rauci, i kohurutia ai a James Jones. E RIMA TE KAU I'AUNA, Na te Kawana i men, Axdrkw Sinclair, Tino Kai-tuliitulii.
II K M U K A. KO lIEMI UOPIHANA ite kainga whirl taura, i Waipapa, i Akaiana, c lioko ana i te Muka—£l2 me Xl(i 1110 tc tana kutahi—kei te papai o te Mnka te tikanga. E liokoa, ana lioki e te Kupiliana te alio, te wliakahcke mo nga rewa kaipuke, mo nga ptinga, me era atu mea. Akaiana, Ilamiere te 2, 1819.
Akarana, Noliemn, 9, 1840. O to meo kua kar.iii"a a Taivalnwn, o Wliangariiru, kia liokoi a Marot'ri n I'okoliimi me Poanaiii, no tcmca iioki kiln karanga totahi alii tangata (no tctalii liapu kc) kia liokoa a Marotiri a, c wtiakalie ani i i i te panga o Tatvataiva ki era ivhcnua, ka meinga atu iiui, kia liuilitii katoa nga Cangata Maori c pa ana ki enei Motuki tc whare-ivliak.iwa i Kororareka, i te Wenele, i te 12 o nga ra o Tiliema, i tc talii tc kau ma rna o nga liaor^. C. IS HI DO K, Kai-Wliakatva.
HE KAIPUKE MO Til HOKO. EHOKOA anae HoßiTAnAKAtetahikaipukc. hou, lie rakau rua, katalii nci ano ka oti, a, meake loin ki Ic wai. Kua oli nga ra, nga wliakalieke me nga mea katoa e tika ai lona rcrenga kite moana. Nga tana- —-17. Te roao te takeve—3o putu. Te ivhnnui —11 putu. Te holiono o te riu, liaere ilio i te papa tafcatnkahi—s putu. Ho pohutuk.nva nga kurupae—he kauri nga papa. Akaruna, Noliema 9, 1843.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18491025.2.8.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 22, 25 October 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
391Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 22, 25 October 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.