E oku hoa, E ahuwhenua ana koutou kite mahi witi, kanga, riwai, me era atu mea. Kua nui ta koutou hoko i te hoiho, a, ka tini haere; otiia, i tcnei walii kahore he mahi o a koutou kararehe, lieoi nei te mahi, c wlwkaketea ana eou koutou t.iitamariki. Ki toku whakaaro, me whakamahi a koutou hoiho kite parau; okore ou koutou tuara e mamae kite mahi pera, iua e mamae ana te tuara i te mahinga ite ho, ite karaune. Parautia a koutou whenua mete Pokeha e parau nei, penei ekore e roa ka nui nga mea kite tupuranga, a, hua noa mai te moni. Ko te mahi o nga hoiho erua, mete kai whakatika ia raua i roto ito ra kotahi e rite ana kite mahi o nga tangata kotalii te kau ma ono. Tokomalia o koutou kua mahi kite Pakeha, a. e niatau ana kite wliiu kata kite pupuri ite parau. Hokoa lie parau, he kata, hei mahi moou koutou hoiho. Ekore p#a te utu o enei mea e matauria.
Mcnkc mea koutou, —" Me hua mai i hca te moni 1" Whakarongo mai—e oti te utu enei'mea katoa ki nga kcte riwai kanga ranei, c wha rau. Me hokoa ana nga kai e mamauria ana ki o koutou hak iri, e wliiwhi koutou kite moni hei hoko i enei mea. 'Heoi, be iwi matin koutou; e matauria aua nga mea e hua msii ai te moni. Na te kaipuke, na te pan-u i nui ai a Ingaranzi, i whai taonga ai. Me hoko parau ana koutou, me whakamahia ana nga lioilio ka wliiwhi haeto koutou ki te taonga, a, ka kitea to koutou liakengahatretanga, Na to koutou hoa, J. Baber.
N?a utu mo te parau>> £G 0 0 Mo nga taiua, mo nga hoilio erua 8 0 0 1.3 0 0 Nga tatua kata mo nga hoilio erua 10 0 0
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490913.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 19, 13 September 1849, Page 2
Word count
Tapeke kupu
314Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 19, 13 September 1849, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.