KO NGA PAINGA O TE PEKE TIAKI MONI, KUA OTI TE WHAKARITE.
(he roanga no tera kua taia.) Waihoki ko te hokohoko i a koutou mea, etika ana ano, kahore he he o enei: otiia, ko te utu mo ta koutou mahi, me nga uta mo o koutou mea katoa e hokona ana, kei maumauria. Engari me homai ki tenei Peke takoto ai, kia toe ai, kei jioto atu 1110 nga mea o te ao, kaliore nei 011 a tikanga. Na, ka rongoatia ki konei, ekore hoki c aliei te inaiiniau, ka tiakina nei hoki c nga kaumatua, ka mahia hoki kia nui haere ai. Koia ahau ka mea nei, ko te talii pai otc Peke nei, " llei Tiaki i o koutou moni, kei maumauria e koutou. 2. Tenei hoki tctahi, Kei tahactia c te tangata. likore ahau e mea, e kuware katoa ana te tangata maori ; kaliore, e mahara ana ctalii, e tupato ana, e rapu ana i tc pai mo te tinana, e hiahia ana kia toe nno ana moni.— Otiia, kaliore he walii pai, liei takotorauga. Na, ko etahi c lioatu ana i ana moni kite Pakeha mana e tiaki: ka pai ranei tenei, ka lie ranei f Me he mea, e tika ana tc whakaaro o tc pakeha ki ana moni i ho atu ai, kia tiakina e ia, ka hoki ano ki tc tangata nana ana moni, tena, ka lie tona whakaaro ekore c hoki; ka liokona ranei c ia, kite mea liiana, kakaiponohia touutia ranei. Na, keihea he tikanga kite tangata itc moni 1 Kaliore pea. Kkoro ahau c mea, ka per a katoa nga pakeha. Oiiia, tcra te pakeha ite whakaaro tika, tera hoki te pakeha itq whakaaro he. Na, ko tenei Poke, lie tokomaha nga Uangatira hei tiaki, ko Kawana hoki te lino kai tiaki. Koia ahau ka whakaaro ai, ekore e peratia nga moni o te tangata, ka takoto pai ekore c he, ekore e nukarautia, kao. Na, tenei ahau te rongo nei, ko etahi tanga-
ta whiwhi mom, c kimi kaii ana ki tetalti wahi, hei lakotornnga mo toua moni, a—tc ki-
tea: Na, katahi ka whakaaro ia me tanu kite koraha, kite ngahere'ranei. Heoti ano hold, ka tatu iho pea tona ngakau, no te mea, kei te rongoa, kei te huna hoki ona taonga. E pai, kite ngaro tonu ite tangata; tena ka kitea e te tangata tahae, tena to kai ekore I ka hurahia ake e ia, kawea ketia atu, kia riro atu mona; tana pai hoki, ta te tahae, kite rokohanga atu e ia, he tnoni kei te koraha e tanu ana, ekore e riro i a ia, ekore! Akuanei lia- | ere kau ana te tangata kite tiki i ona moni, lka tae kite wahi i tanumia ai ona taqnga, ka s keri. Rere ! Keri kau ana, he oneone kau . tana i kite ai tuhera kau ana te rua, kua riro, . hoki nga kai o roto. Na wai ranei i tango ? [ Me aha e matau ai ? E kiteate mahi ote tai hae " "Ka mahi nga uri o Tama te Kapua !" . Heoti! mamae ana te ngakau ote tangata, ki » ana raea ka ngaro nei # te taea te whakahoki . mai! , Kei muri te roanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490607.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 12, 7 June 1849, Page 3
Word count
Tapeke kupu
535KO NGA PAINGA O TE PEKE TIAKI MONI, KUA OTI TE WHAKARITE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 12, 7 June 1849, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.