I te Taitet kua pahure nei, ka taka te toru te kau o nga tau o to tatou rangatira a Wikitoria te Kuini. E whakanuia ana tenei ra ki nga wahi katoa o Ingarangi, me nga wahi katoa e tae atu ana te inana ona. Me noho kau koia a konei? Kiliai ra'i ]>ai te tangata Maori, ine nga Pakeha o Niu Tirene kia nolio noa—kiliai ratou i pai kia mau rawa ilio kite hiku P Tutu ana te pueliit o nga rn i inua atu, i nga ra lioki i nmii mai o te tukanga tnu o te Kuini j otiia, i tana ra pu, he pai ke ano tanu ! Ko te hau i pukcrikeri ra, - marie tonn. Ko te paroro i riringa i a ia, ano lie svaipuke,—maroke kau ana. Ko to uira i nhakakamipanapa-haere— mutu pu. Ko te whatitiri i tatangi na, —Jiore lie wheoi-otanga. Te 'paking ai pake ai tana ra, hoi-e e pata ua, liore he putanga hau ! A nga ra penei ka maliara pea te tangata kite pai ote Atua ;a, ka haere | ake nga whakawhetainga o te ngakau ki . a ia! Muri tatn ilio o ta tino-awnten, ka wliakatangiliia nga rcpo—e toru whakaru- ■ rutiga ote pu Maori. Me reira ka tuna ; te mahi o "te mincnga i kapakapa," huri i utu, huri mai, ekore i anei e rawe ? : Otira. ko te tino mea o tenei ra, ko te hakari i tukua ki nga tangata Ma >ri e te 1 Kawana ki Waipapa. Ka tutata ki ' te toru o nga liaora, ka kitea atu nga kai 1 tango i te iiakari, me o ratou hoa I'akelia 1 e haere ilio ana kite kainga o Ropihana. Kapi tonu nga taumata i te tangata i 1 paliaki atu o Waipapa. Nolio atu tenei ■ puni, noho mai tera kapa, a, puropure- ' liaere ana te tini ote Pakeha kite mata- ' kitaki. Kiliai i ngarote kaimahi hnarahi ' i te kopikonga mai i te nra inarere mai 1 kite awa ote Mira; koia kaliu koti, koia 1 kaliu tarau, koia alia, koia alia whakapaipai—whakapaipai tonu. Kiliai ano lioki i ngaro te.kahua marie o tangata Maori o te Tuhana Wete- . reana—a, tiroliia makututia ana ete to- ' kotna'in nga tmi tatnariki o te Kurn ki ■ Tiri Kingi. Hanga ana he turanga nio t<; kai i roto i te wliare whiii-tama o Ilopiliana, tona roa noa atu. Ano' pea te liiakai o te hunga noho ki nga tepara, ina lioki ti am nga taringa i te tatangi ote uiaripi raua ko te oka. Ite putanga mai o te Kawana raua ko te hoa, mutuwhakarere te kai, liore he mangengetunga o nga nilto. Te marangatanga ki runga rarangi ni, me he %va kai e whakapapa ana ! Ko to ratou whakanui tenei 1a te Kc.wana raui ko te hoa Te oho- ' nga • i oho ai t-.i hui kite whakahua ite karanga, £.llO e koe —annua 1 Ka mahi te korokoro niaha, kite liaruharu niana i te karanga # nei: " i lacrc mai, c te Manuwliiri tua-rangi, Na taku potiki koe i tiki atu, Kite ivhetu ote rangi knkunie mai ai— Haere mai na, e '
Muri ilio o tenel ka whakahua te Kotaratam nei—■ " I haerc atu kite pai ate -Kuini, He pai ra nei, he kahore ra nei ? Ka, he whakanewhanewha i aku mata Kia newha —Wai au kia ware !" Ka mutu te hari, ka fatnnga ano te hanga o te maripi rairn ko te oko, kaknma tonu te whakatapokopoko i te piwhi raua ko te paraoa paramu kite korokorotaliuri rawaake, e tu ana ko nga paro, me nga pohewa anake, hore he mea i roto, i ngaro-whakarere ra nei ki hea, ki hea ra nei! Nawai hoki tan rakau ete puku 1 Kotnhi ano mea wliakaoho o ttiua ra, ko te takanga a Te Katipa ratou ko tana . Hapu ite hukari nei; otira, na ratou ano te he, no te mea i tu ratou i te tohu—e waru pea rau o aua tohu i tukna kite tinio te tangata. No rnuri i te kai, ka tukua ki a Te Katipa ma, nga taro, nga paraoai me nga huka, a, tangi ana te ngo o Ngatiteata kite mano i horomia ai te,mahi o te piwhi raua ko tepurini. I te ahiahia o taua ra, ka turia he kani- . kani—ko te Kawana te kai-karangn. Tutaki noa maton i a Te Wherowhero i reira, i a Patuone, me Te Waru, e whakapai katoa ana mete Pakelia. Kia penei tonu te huihui o te whakaaro o nga Pakelia, o nga tangata Maori—kia tupu te aroha o tetahi ki tetahi, kia wliakahoa tetahi ki tetahi, kia kaha-haere, i nga tau e rere-haere ana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490524.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 11, 24 May 1849, Page 1
Word count
Tapeke kupu
773Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 11, 24 May 1849, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.