KO NGA PAINGA O TE PEKE TIAKI MONI, KUA OTI TE WHAKARITE.
(Ko te pukapuka i taia i mua, i te tau 1847, otiia, i wera i te ahi te tini o aua pukapuka, kihai tae atu ki nga kainga maori.) E Hoa ma, e nga tangata maori katoa, tcnci (aku puknpuka ki a koutou. Korcrotia ra. He pukapuka taku kin rongo ai koutou ki tctahi tiknnga, c kakc ni koutou, c nui liacre ni o koutou taonga. Mo nga mca otc tinana lioki tcnci pukapuka, ka tuhitulii nei. Ko nga ritcnga e ora ai tc wairua, kua korerotia katoatia etc tokomaha o tc kaiwliakaako ; kua rongo katoa lioki nga tangata. Ma koutou era c whakarite, ko nga mea nui era, nui, nui, nui whakaharahara. Wliakaritca etc whanau. Waihoki, ko nga tikanga katoa e ora ai, e pai ai te tinana, e ahua rangatira ai te tangata, me wliakaatu ano enei ki a koutou. Na, ko ctalit o nga tikanga pai mo te tinana, kua korerotia nuitia, kua taia kite pukapuka, ara, ko te tikanga pai mo te whare, mo te mocnga, mo te kakalm, mo te nvihi, mo te ngaki whenua, mo tc kai, ara, ko ,iga likanga kino o to wliawai, ko nga tikanga pai o te rongo man, ko nga ritenga pai o tc Pakcha mo enei mea katoa, kua panuitia. Kua wliakahokia atu nci lioki maeou i to koutou wliakatanki "tie nha te toa Taua, te toapahckekeke ? Tena, ko te toa ngaki Kai ekore e paficke." Tdngohia aua tikanga ete wlianau, kci vnau tonu tc ahua maori. . Na, tcnei ano tetalii tikanga, katalii ka wliakaritca e te Kawana, me-nga Kangatira Pakelia o Akarana, o Ponekc. _ Ho tikanga pai, ho mca, kia toe ai te moni o te tangata maori. Hc"Peke" lioki, he takotoranga moni, kia rongoaai to tangata i ana moni, i tc utu o ana mahi, o tona oncone ranci, me ona mea, e hokona ana c ia ki tc pakeha. Kei muri te roanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18490412.2.23
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 8, 12 April 1849, Page 4
Word count
Tapeke kupu
330KO NGA PAINGA O TE PEKE TIAKI MONI, KUA OTI TE WHAKARITE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 8, 12 April 1849, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.