(Ki te kai tuhituhi o te Karere o Nui Tireni.)
Poneke, Oketopa 9, 1844. E hoa ma, e nga tangata maori katoa o raro, wakarongo mai koutou ki tenei korero, kua tae mai o koutou korero ki Poneke nei, i utaina mai i runga i a Wikitoria, ka kite matou katoa, i o koutou tikanga tika, i o koutou tikanga he hoki, ka mate matou nei i te wakama, mo enei mahi kino. Aue ! e kore koutou e whiu mo te tohe tonu ki te kino; tenei ano hoki o konei maori, kahore e pena me koutou, e tu katoa ana nga ra, i te tahae, na konei i kino ai matou ko nga pakeha nei. E koro ma, kei tango atu koutou kite tikanga o Hone Heke, e ngari ma koutou ano tetahi, ma koutou e mahi. ara e lioko kite riwai ranei, kite kai ranei, kite poaka ranei, kite kanga ranei, kite merini ranei, kite aha ranei, kite aha ranei, kite tini noa ihoa o nga kai maori. Ko nga tangata e noho ana kite taone, e noho ora ana ranei, e noho hemo ana ranei, muri iho ka tahae, no te mea kahore a ratou kai i nga ra katoa, no te mea hoki kahore ratou e mahi, kahore a ratou moni, kahore a ratou poaka ranei, aha ranei, hei hoko i nga taonga o nga pakeha, kia kore ai ratou e tahae—Ka noho koe i te ata, i te rwatea ranei, ka hemo koe i te kai ka haere koe ki roto ki tetahi whare pakeha, ka tono atu koe ki a ia, ka mea atu, "hau mati te utu o tera mea," ka titiro ke ona kanohi, ka wakaaro ia, he tika tau korero, otira he maminga kia tahuri ke ia, no reira ka tango koe kite taro ranei, kite aha ranei kahuna ki roto ki ou kakahu, ka tahuri mai te tangata o te ware; ka mea mai ki a koe," E pai ana koe ki tera mea," ka ki atu te pakeha ki a ia, " Kahore, tu mati te utu, 1 ' ka ki mai ia ki a koe, Haere ki waho, no tou putanga ki waho, ka takarepa tou kakahu, na, ka kite atu ia i tana mea i tahaetia e koe, ka rere atu ia, ka hopu i a koe, ka pupuru, ka kite atu ia i nga katipa e haere ana, ka karanga atu, "E hoa, arahina atu te maori nei kite
ware herehere, ka meamai taua katipa." He ahate mea? ka ki atuia "Nanai tahaetoku mea;" katahi ka tupato te katipa, ka arahina atu koe kite ware herehere. Ko te tikanga tenei o koutou, o nga maori o Akarana. Wakarongo mai hold kite tikanga o nga maori o konei o Poneke, ka tekau ma ono oku marama i toku haerenga mai i Akarana ki konei, ka matakitaki ahau i nga maori o konei i mau kite ware herehere, toko torutoru ratou i mau, tena ko koutou tu tonu nga ra, me nga po i te tahae, no reira ka hereherea tonutia koutou e nga pakeha, Na te aha koia i tokomaha ai nga tangata o Waitemata i hereherea?—ka mea mai pea koutou, Na te tokomaha o nga tangata i noho kite taone i tahae ai,—kahore, he maha ke nga maori o konei, tenei hoki nga pa maori e rua, e tu ana i waenga nui o te taone o Poneke, ko Pipitea tetahi, ko Te Aro tetahi, ka huihuia enei pa erua, kotahi pea te rau topu o roto, e noho pai ana ratou i te aroaro o nga pakeha, kahore ano ratou i pokanoa kite tahae, penei me koutou, e noho humarire ana ratou. Kei ki mai koutou kua patua nga pakeha o konei e nga maori, e he ana hoki tena, he iwi ke na ratou tera mahi, kei tawhiti noa atu to ratou kainga. Akuanei pea ka rongo nei koutou i enei korero, e kore koutou e wakauia e kore koutou i wakarere atu i tera mahi he, he mea wakatutuatangata, kua rongo nei hoki tatou i te ture o te Atua " aua koe e tahae*' a kua taliae kotou, kua wareware koutou ki tenei ture. Heoi ano ka mutu tenei korero ki a koutou. Na to koutou hoa Na Moari Pakeha.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18441101.2.4
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 11, 1 November 1844, Page 58
Word Count
715(Ki te kai tuhituhi o te Karere o Nui Tireni.) Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 11, 1 November 1844, Page 58
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.