Te Ware Karakia Weteriana Poneke.
HE MEA WAKAMAORI NO TE NUIPEPA O PONEKE. No te 22 o nga ra o Pepueri e whakatakotoria e te Kawana Pitiroi te Kowhatu mataati o te whare Narakia "Wetereana i Poneke. Abakoa he tupuhi i tokomaha te tangata i whakamine ki reira. Ka tirnata te karakia kite Waiata o Wetere, " Te kowhatu i Hiona." I a te Tukana (no te Hahi te korero pukapuka no Hakai Upoko 1. Muri iho ka iaoi a te Parene. Ka mutu ; ka whakatika ko te Haeana, te Minita Weteriana o reira, a korero, ana i nga utu mo te whare; i nga moni kua oti te kohikohi. i ao- a * © moni hoki kua whakaaetia. I mea taua Minita kia 500 Pauna hei utu mo te hanganga o te whare, ko nga moni kua oti te kohikohi, 180 pauna. Mei reira ka whakatakotoria te kowhatu e te Kawana, ka kauwhau h >ki ia ki tenei kauwhau: " E pai rawaanaahau kua whakarilea ahau e to koutou Minita e Te Haeana het whakakoto i tenei kowhatu turanga mo tenei ware. Kia nui to tatoupaiki te Hahi Wetereana, i nui hoki to ratou pai kia tatou katoa; i whakaako ratou i nga tangatamaori, i o tatou tangatapakeha ano hoki. I tae mai ahau ki tenei Motu i mua, ka maha nei nga tau; no reira i nui ai taku ki tengai a ratou i ta nga tangata tae hou mai; a i tino miharo ahau ki nga meai rangonae ahau ki nga mahi hoki i kitea. Ka nui hoki taku hari mo to ratou aroha, rao to ratou ngakau tahi, ki nga tangata o te hahi Epekoperiana o Ingarani, i mahara
hoki ratou ahakoa puta ke etahi ti- ] kaDga ririki, mete whakaaro tika ki ana tikanga; ko tahi tonu te putake; ko tahi tonu te ara; kotahi tonu te oranga. Kia mau tonu tenei kotahitanga, me tenei aroha kia nui haere. Na e mea ana ahau Maku, ara ma te kawanatanga, e tuku e tahi moni ki nga Hahi katoa hei whakanui i te mahi o nga Hahi kia rite ki ouratou tangata. Ka hohoro hoki a haute tuku i etahi kite Hahi Wetereana. "Na! ko te tino mea nui ko te whakaako mo a tatou tamariki, mo a nga tangata Maori hoki, hei pai hoki mo ratou i naianei hei pai hoki mo ratou ake tonu atu : no te mea hoki i takoto te pai mo ratou i to ratou ta marikitanga. " Na, ka hanga he whare karakia ka takoto te papa whakaako mo nga tamariki e haere tahi ana hoki te karakia, mete kura ;ko te Minita hoki hei tohutohu. Mo enei mea me era atu meamaha noa atu he tini hoki e kore e mutu te korero; koia ahau ka mea ai ka nui taku hari i ahau e whakatakoto ana i tenei kowhatu ; a, e mea ana ano hoki ahau, kia roa taku nohoanga i tenei Motu; kia maha nga tau. ma te Atua ahau ewhakaora, e whahakaha, kia maha ai aku timatanga whare karakia penei. Heoira ka tino pai ahau ki tahu mahi i tenei ra." Kamutu te kauwhau o te Kawana kainoi te Wuruwara, kamutu. Ka ahiahi ka huihui nga tangata o te Hahi, me nga tangata kite Whare Nui, kite ti; ka maha nga kauwhau pai: na te Haeaua, na te Parane, nga Minita, na te Rauta, na te Wuruwara (na Kapene Rihari,) o Wikitoria te Kaipuke o te Kawana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18440601.2.8
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 6, 1 June 1844, Page 30
Word Count
575Te Ware Karakia Weteriana Poneke. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 6, 1 June 1844, Page 30
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.