KO TE AKARANA RIPENEHARI.
Ka kata pea etahi o o matou hoa maori, ina kite ratou i tenei kupu "Ripenehari"—Ka wakaaro pea he aha ranei te tikanga o tenei mea? wakaronga ra, kia wakaritea atu tenei kupu ki a koutou. Ko te Ripenehari—he whare mo nga turoro, hei whare tiaki, mo te tini-noa iho o nga mate e pa mai ana ki enei tinana ngoikore otatou—ko te take ra tenei o te huihuinga pakeha, i wakaminea ite 10 o nga ra o Nowema, kia wakaritea
tetahi whare penei; e titiro ana hoki ratou kite tokomaha o nga tupapaku e takoto noa iho ana, kahore e rongoatia he raoni kore ra koia etahi te tae ai kite rata no reira hoki i wakaaro ai kia kohikohia etahi moni kia hanga tetahi whare turoro, hei whare wangai rongoa-mo nga tangata mate katoa, ahakoa, pakeha ahakoa maori. Kei a koutou ano tetahi wahi, o tenei whare e hanga nei; koia ra matou e mea ai; kei a koutou ano tetahi wahi o te kohinga moni, ko te take ra tenei e haere tonu mai ai nga turoro ki Akarana, kia rongoatia ratou, koia matou ka mea ai kei kai ponuhia etahi o nga hikipene, hereni ranei e riro mai ana ki a koutou, wakaaroa hoki, ahakoa e ora ana te tangata i naianei, kua tata pea te tahi mate, aua ra e titiro kanohi kau ki tenei wahi o te Nuipepa, kei rite tenei kupu ki tera i te Nuipepa e aku- j ha, mo te whare karakia, te kore hua nga moni. Na epai ana matou kia korero atu i nga kupu i wakaaetia e taua wakaminenga, ki a koutou. Na, rupeke ratoa mai nga tangata, i taua ra ano 1 korerotia nei, ki katoa te ruma, ko te Kawana te kai noho, ki a ia te timatanga o nga korero, i mea ano, ia, pai rawa enei wakaro ki a ia, kia hanga i tetahi Repenehari mo nga turoro, ko tona hiahia tonu ra tenei kia wakariterite i nga mea katoa e pai ai, e ora ai te tangata, koia ra ia i wakaae ai kia tango i tc nohoango o te kai noho i taua huihuinga, a ko te wahi e tukua nei ki a ia, ka wakaritea putia ano e ia—ka mutu a te Kawana korero, ka wakaae te huihui D g a katoa ki enei kupu.
Te Tuatahi—Ta te mea e nui haere ana te tokomaha o nga tangata o Akarana, e tika ana kia wakarite i tetahi whare, kia rongoatia, kia tiakina nga turoro rawa kore katoa e te Rata, koia ra ka wakaritea e tenei waka* minenga, te Akarana Ripenehari. Ko te ritenga o nga ture, mo tenei whare, ka waiho ki etahi tangata komiti, e wiriwiria nei. Ko te tuarua—Ko tenei Ripenehari, e wakaritea nei mo nga tangata katoa o te kuini e noho ana ki Nui Tuini, ahakoa ahua ke to tetahi to tetahi. Ko te tuatoru—Mo konei ka timata nga moni, ka kohikohia, ko etahi mo te whare, ko etahi mo nga turoro hoki, hei lioko rongoa kaijranei, aha ranei ma ratou. Ko te tuawa—Ko enei tangata e meinga he komiti wakarite, he komiti tiaki mo te whare. {MI i reira i wiriwiria nga tangata e rua tekau ma rua.) Ko te tua ?^ima—Kia meinga ko te Kawana te tino kai tiaki ote Ripenehari." Ko te tuaono—Kia meinga ko te Keneri te kai Tiaki o nga moni. I wakaetia putia ano enei kupu katoa e te huihuinga, a ka mutu, ka korero atu i a ratou kupu wakawetai ki a Kawana, mo tana atawai kite wakaminenga, a i timata ano te kohikohinga moni e te Kawana e rima tekau ona pauna i ho atu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18421201.2.3
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 12, 1 December 1842, Page 50
Word Count
621KO TE AKARANA RIPENEHARI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 12, 1 December 1842, Page 50
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.