Kite kai Tuhituhi ote Karere o Nui Tireni.
Ehoa, E kore ranei koe e pai kia taia ki roto kite Karere o Nuitireni nga korero o te Huihuinga Mihinere Ki Orua, i Manukiu, i te taiti, i te jua te kau ma ono o nga ra o Mei, i tenei tau o to tatou Ariki kotahi mano, waru rau, wa te kau ma rua. Ko te Hemara te kai noho. I reira hoki a Mata Hemara me nga tamariki. Na, ka korero a te Hemara i te tikanga o nga huihuinga Mihinere o Ingarangi, me nga kohinga moni o reira; he mea kia tae atu te rongo pai ki tena wahi ki tena wahi kahore ano i rongo noa kite ingoa o to tatou Kai wakaroa o Ihu Karaiti. Na aua kohinga moni hoki ; e ai ki tana, i kitea ai te rongo pai ki tenei motu. He tini noa iho ano ana korero. Na, ka nolio a te Hemara, kei runga a Kaihau,me ana korero; te wakarerenga iho o nga korero a Kaibau, oho ana te maoril na ka noho ko ia, kei nmga a Tamati Ngapora mo te hui ano i riga tau katoa. Na, ka mutu ana korero, na, kei runga a te "Waerakau. Na, ko Paora Taui, ko W'iremu Ngawharo, ko Paora te Iwi, ko te Ware Huia e tahi o nga tangata taki. Na ka mutu nga korero o enei, kei runga ano a te Hemara, ka korero ia i te peheatanga o nga iangata maori o Penekaara, e koropiko mai nei ki o reira wakapakoko, Na ka mutu nga Jtaki, ka Bomai e tera tangata e tera
tfcrigata tana moni i pai ai ki runga kite pereti, tauia rawatia ake e rima pauna. moni, e iwa nga hereni Hata. Na i te ra horoi, ka Kaere a te Hemara ki Orakei ki a Ngatiwatua, moe iho, ao ake te ra o te ra tapu, ka karakia ia ki a Ngatiwatua. Ai te ata o te mane ka huihui mai ki a ia etahi o Ngatiwatua, kite homai e tera tangata e tera tiangata tana moni i pai ai, na, tauia rawatia ake e rui pauna e ono hereni hara. I kobia tenei moni mo te Huihuinga Mihinere o te Hahi o Ingarangi i Tawahi, Heoi ano aku korero, naku na te, Kaimatakitaki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18420601.2.3
Bibliographic details
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 6, 1 June 1842, Page 25
Word Count
388Ki te kai Tuhituhi o te Karere o Nui Tireni. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 6, 1 June 1842, Page 25
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.