Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KI TE ETITA O TE MATUHI.

Tena koe.—Tukua atu enei kupu e whai ake nei:—

Toku hiahia nui kia kotahi he mema, hei whakaingoa mo te Tai Hauauru, kia ahei ai te pooti i taua mema, kia rite ai te hiahia, kia tu he mema i te Tai Hauauru, ara, i te upoko o te motu nei. A, otira ko Kaihau te mema o te Tai Hauauru, engari i runga i te mea kua tino kitea, kua tino mohiotia.

Kaore he painga o Kaihau ki nga iwi ki nga whenua o te Tai Hauauru i

enei wa, kai te mahi tonu ia kite Paremata mo Waikato ake. No reira e nga Rangatira, me nga iwi, me nga hapu, o te Tai Hauauru, ka tiiio whakaarohia e nga ngakau e mahara ana kia kotahi te tangata hai hoa- pakanga mo Kaihau, ara i te ra o te pooti, no reira me pa atu e nei kupu ki nga tangata kua whakaingoa nei ia ratou hei mema: — Kia Te Kahu. „ Te Weraroa. „ Taipua. „ Te Heuheu. E hoa ma, e kore, e taea te pooti ia koutou tokowha, a, e kore hoki e rite to koutou hiahia, engari e oku hoa mahia i runga i te ngakau mahara nui, kia kotahi o koutou e tu kia taea ai te pakanga kia Kaihau. Ahakoa kua maha nga huinga o te Tai Hauauru:— 1. I Moawhango, ia Aperira, 1905, e kiia ana i roto i nga panui, ko Te Kahu hei tu kua puta nga panui kite Tai Hauauru katoa. 2. Ko te hui itu ki Ohau, i enei marama tata nei, ko Honoiti, ko Taipua, nga tangata i whakaingoatia. Na nga tangata o Ngati-Raukawa ake tenei hui. 3. Ko te hui i tu ki Porirua i te tangihanga ino Pirihana, heoi kaore i takoto pai i reira, notemea ko taku kupu, me tuku nga mema o NgatiRaukawa ki raro, me tuku atu kia Ngati-Apa, kia Whanganui, kia Tuwharetoa, kia Taranaki, kia Maniapoto, ma ena iwi e whakatu he mema ki a kotahi, notemea kai ena iwi nga pitopito whenua, kia tika ai te tu a te mema.

4. I muri tata iho o tenei, ka tu te hui ki Hokio, Horowhenua, ko Honoiti, ko Taipua, ko Hare Teimana, nga meai whakaingoatia e Ngati-Kaukawa,

me Ngati-Huia. Heoi kaore i oti, a ko taku kupu pera ano ine taku i wha-< kaputa ai i te hui i Porirua, me tuku nga mema o Ngati-Raukawa, a, heoi kaore i tali tenei korero. 5-. I mun tonu thaio tenei, katu he hui ki Putikiwharanui. Whanganui, ko te Kahu, ko te Heuheu, ko to Weraroa, nga mema i reira, ko taku kupu tenei i taua ra kia kotahi o ratou e tu, kia ahei ai te pooti i te mea e pai ana hoki kia tu tetathi o ratou.

6. Muri mai ka tu ano te korero mo nga mema i te huinga o nga iwi o te Tai Hauauru, kite tangihanga mo Rangiheuea i te Motuiti, ko nga mema i reira ko Pitiera, ko te Kahu, mete whakaingoa ia Hare Teimaria, me Honoiti, heoi i whai kupu auo maua ko te Aohau i reira kia tuku nga mema, kia kotahi hei tu, ko te mea e oti i nga iwi o te Tai Hauautu. Heoi kaore i oti nga korero i tena wa.

7. Ka tu te hui i muri iho ki Poroutawhao, heoi i whakahaerea ano nga mema i reira, a i tuku a Honoiti i a ia.

8. Heoi i te timatanga o tenei marama ka tu te hui ki roto o Whanganui, ko nga mema i tae ki reira ko te Kahu, ko Pitiera. Kaore a te Weraroa raua ko Te Heuheu i tae. Ko te kupu a Whanganui me tuku a Pitiera. Ki raro, no reira kei te kaha tonu te whakahaere a te Tai Hauauru mo tenei pakanga kia tu kia kotahi te mema. No reira ka marama katoa te Tai Hauauru kite tirotiro iho i tenei whakaatu. Heoi oho rere ana toko ngakau i taku kitenga iho i te panui a te Komiti Tupaka-ka, e ki nei ko te Heuheu he mema mo te Taihauamu.

. E pai ana e nga Rangatira Honore o te Komiti Tupaka-ka, haria mai o koutou iwi me o koutou hapu, kite

Tai Hauauru nei hei pooti i o tatou metna. No reira e ngaHonore Rangatirao te Koiniti Tupaka-ka, he nui taku whaka-taikiu mo koutou, no reira waiho noatu te koroua na a Wi Pere, te tamaiti na a Hone Heke, me Tame Parata, ma ratou e kuhu atu ia ratou, no reira haere katoa mai koutou kite Tai Hauauru pooti ai i o tatou metna, kia hinga atu ai hoki a Henare Kaihau, heoi tena, engari i rongo au ko te kupu tenei a te Wirihana Hunia, i roto i te Komiti Tupaka-ka, kauwaka e whakatuturutia e te Koiniti Tupakaka, he mema hei pootitanga ma te Tai Hauauru, notemea kai te whakahaere tonu te Tai Hauauru i nga tikanga mo nga metna. Heoi e nga iwi o te Tai- Hauauru kia ora tatou katoa mete Komiti Tu-paka-ka, hoki. R. Hue, Rangitahuahua Whare Runanga, Whangaehu. Oketopa 4th, 1905.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATUH19051018.2.8

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Matuhi, Volume III, Issue 108, 18 October 1905, Page 3

Word count
Tapeke kupu
860

KI TE ETITA O TE MATUHI. Matuhi, Volume III, Issue 108, 18 October 1905, Page 3

KI TE ETITA O TE MATUHI. Matuhi, Volume III, Issue 108, 18 October 1905, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert