Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KI TE ETITA O TE MATUHI.

Utaina atu e nei korero me nga whakaaro hoki a toku tinanai enei wa. 1 te 7 o nga ra o Hune nei ka haere toku ope ki maunga pohatu he mea pohii'i mai na Tutakangahau me nga rangatira o Tamakaimoana he pohiri ano ki nga hapu o te wairnana me ona rangatira ia te whiu ia Tamaikoha ia rakuraku ia te wharau rne etahi atu o nga rangatira kahu taku ope ma te Wairnana ka tae kite huki taia ko te whare i noho ai ko te polio o maru ko ngai tatna, ko ngai tama nga hapu o taua kainga potahi ki reira i kitea.nga kai M«ori me nga kai Pakeha i taua marae i mnri i te parakuihi ka hui katoa nga hapu ki reira mo. te haere koia tenei aua hapu Whakatane Ngai Tatoia, Ngai;Tama, Ngai Maihi, Ngai Tekahu, «gai Tamaroki, Ngati Raka r ! Ngai Turanga me aku hajiu erua, Ngati Kongo Karae, Ngati Hamua ko te take o taua haere he -mau i-nga •tupapaku ko iwi ki maunga pohatu hui katoa taua 'ope 100 kotahi ran ka riro ia hau a mua o te haere me toku ropu ka tae ki o mahuru ko te tahi wahanga o Ngai Tatua i reira ko te ahn te rangatira i reira tauhinga tera ka rupeke te ope kite kainga heoi ko te kai Maori mete kai Pakeha i hinga i taua ope ao ake ka haere ia hau ano a mua ka tae ki ta wharau he kainga tenei no rtma iho. Ko te tahi wahanga o N : <»-ai

Tekahu o nga Mai hi kei reira ko te wharau, ko ta hiko, ko hikihiki ko Tamaikoha, ko te reweti rangi here te kaumatua kite whakaaro kua tae ana tail kite 80 me nga haw he atu, kite 90 ranei he kaumatua mohio kite whakahaere i nga rite nga o te tail o nga marama o nga ra o te raumati o te makariri o nga whetu o nga kai taro kumara. Heoi ka eini te ope ka haere kite kainga kei te waipu ia te tangatn wheiiua mete pohiri ka tukutuku te hoi ho ka tangi ka rnutu ka whaikorero ka mntu katahi ka whin te kai po rua ki reira kua tae mai hoki ta Rakuraku ope kite kainga ka hinga i konei te kai no te huki taia ki ta whana nei tata kite 30 nga huahua i pau haungahoki era tu kai i te 11 o taua maramt. ka haere te ope nei ki maunga pohatu ko au tonu ki mua ka roha te mahi nei te hoiho kite haere i nga ara kikino kite haere i ngaawa'ki te piki kite heke tata tenei ope kite 200 rau ka mate i konei etahi hoiho mahiie ake i konarae tona tera. Ka tae taku ope ki nanaka mete te whin ropn, meta Rakuraku ropu, kotahi maero te tawhiti atu kite panui oTamakaimoana kei te rongonmi te pa i te waha o tepu ko muri o te ope nei i moe ki pinaki. Ka mau ia raatau nga tangata o te kainga nei whati atu ana kite panui kei te kite mai te pa la matau me matau ia ratau he karaihe katoa a waenganui heoi kei te mahi te pa i ana pohiri me ana ngahau pera no te ope i ere ana te pa. i ere ana te ope i te ata ka tae mai te reta o te pa ki nga rangatira o te ope he mea mai ana mate pu koutou e karanga ka haere mai, te ra kua hui mai nga tangata o te Whaiti. Kua taha.na te wai°iti, rahiti roa, roa ake ka tangi mai te Waipu ka haere te ope nei ka tae kite papa tai rite tanga atu kite kainga kua tae mai te kaumatua nei a Tutakangahau ki mua

i te ara noho ai he inatua kei rnuri atu i tera inatua ko te matua nui hoki kei te takoto mai i te marae o te whare. Ka tuku maua te ope ki raro ka tukutuku te hoi ho ka haere te ope nei ko nga kai waha i nga tupapaku ki mu a he mea rapoi te haere e ki ana te po ai nei a peka hinau i ton a kite nga mai mete mea he waka e tan ana ka tataa mna kite kaumatua nei ka tumai he patai mai ia mna i ana rnahi mo te waha ko iwi penei te patai, i ahu mai koe i hea, ka mea atu to te ope, a polio korua, i ahu mai au i waho i kapua nui i kopua roa, i kapua ma totoru, i hui te rangi ora, ka mea mai te kaumatua nei haere mai haere mai ka tata kara te matua tuatahi iko atu karate inatua tuarua ka toinu i te keti o te kainga karate matua nui. Kati me mutu i konei. TT 11 . 1 i • •

Ko nea vvhakaaro a toku tinana i naianei he mihi ki Te Matuhi no to mea ki to mua ritenga ka haere te tangata te ope ranei ki etahi wahi kahoki mai ki tona kainga kaui atu te hunga noho korero i nga korero o to koutou haereusa ka mea atu ae ka korero mutu noa kaore te hunga whakarongo i mohio i mahue etahi nana noa ranei etahi heoi ma ona hoa e korero tuarua katahi ka mohio atu i mahue era nana noa iho etahi a ko te nuinga o te tangata kaore i rongo i ana korero. Koi ano kei te whakatau aid nei, rureataitea, kia tu ko tai kura anake, i na tata nei ka whangai au i Te Matuhi. Numia Kekeku. Ki Maunga Pohatu.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATUH19040720.2.10

Bibliographic details

Matuhi, Volume I, Issue 45, 20 July 1904, Page 6

Word Count
961

KI TE ETITA O TE MATUHI. Matuhi, Volume I, Issue 45, 20 July 1904, Page 6

KI TE ETITA O TE MATUHI. Matuhi, Volume I, Issue 45, 20 July 1904, Page 6

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert