TE HOKO 0 WHATAUPOKO Ko taua whenua e takoto ana i te takiwa o Papati Pei, e tutata ana kite taene o Kihipane. Ko tenei hoko i runga i te tono o Paaka, te kaitango mokete. Ka haere hoki tenei hoko i runga i te whakahaere o te Kai Rehita o te Hupirimi Kooti i Nepia i raro i nga tikanga o te Tare whakatikatika i te tnre hoko whenua, I860,: raro hoki i nga tikanga o te T'ure, 1870, e whakamana ana i nga kaitango mokete kite hoko i nga whenua i moketetia kia ratou. Na, kua tae atu te tono ki a PITI rana ko PENETI, na Paora A. F. Paata, kai Rehita 0 te Hnpirimi Kootl o Nepia i tuku atu taua tono kia raua I RUNGA I TE WHAKAAETANGA o ke kaitango o te mokete kia kona, kia maketetia nuitia i ta raua whare makete i te taone o Kihipane a TE PARAIRE, te 29 o nga ra o APEREIRA, 1881, i te rua haora mete hawhe i muri iho 1 te tina. WAHI TUATAHI e hokona ana. Katoa o taua piihi whenua tona nuinga 12,400 nga eka, nui atu iti iho ranei, tetahi wahi o ite takiwa o Turanga, Papati Pei. Eoia te whenua i whakahuatia i roto i tetahi pukapuka, a, i raro i te mana o taua pukapuka, i runga hoki i ana tikanga e iiokona ana e te kai tango i te Mokete e PAAKA ,taua whenua KO TE WAHI TUARUA. Te whaitaketanga, mete paanga, tora u riro mai kite kai tango ite mokete i runga i tetahi kotahi mano eka kaore i uru 1, i roto kite 12,400, i muri mai ite utunga atu i nga moni £6500 me nga inatareti i whakatu turutia ki tetahi tangata ke (ko te wahi tenei e mohiotia ana kei a Makitanara) e nga kai tuku i te mokete. Ko tenei whenua e hokona ana i runga i te tono a PAAKA e takoto ana ki. te hangaitanga kite taone, a, ko te awa o Waimate te rohe i Waenganui i taua whenua, me nga whenua e mohiotia nuitia ana ko Pouawa me Kaiti. Ko nga ritenga enei mo te hoko. Kotahi wahi o nga wahanga e wha o te moni, ara tetahi koata ka utua tonutia i te takiwa tonu ka hokona te whenua ko WHATAUPOKO Ko te toenga o te moni me utu i te whakaotinga o te pukapuka tuku i roto, i nga ra i whakaritetia i runga i nga tikanga o te hoko. Ko nga tangata e hiahia ana kite patai mo nga tikanga mo te taha kite hoko. me-ui aturotou kite Roia mo Paaka i Kihipane ara kia. Ka tino hokona rawatia 12,400 ranei. nga eka o Whataupoko Poraka, nui atu, iti iho WHATAUPOKO, KO WHATAUPOKO H. J. WIINI, Roia, Kihipane.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MATAR18810514.2.7.3
Bibliographic details
Matariki, Issue 2, 14 May 1881, Page 4
Word Count
471Page 4 Advertisements Column 3 Matariki, Issue 2, 14 May 1881, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.