Ulua’i malaga a le Polenisia
O le Aso To’ona’i 25 Fepuari 1978 na matala ai le alava’a tu’usa’o le Polynesian Airline a Samoa i Sisifo e ui atu i Toga. Sa fa’atumulia le malae va’alele i Aukilani i aiga ma uo a e na malaga i le malaga muamua. O se taumafaiga ua leva ona lavasi iai Samoa i Sisifo, ma e fa’afetai i le malo o Niu Sila ma Toga ona ua tamali’i o latou finagalo ma ua fa’atagaina le Polenisia e tu lau’ele’ele i Mangere ma Fua’amotu.
O suafa nei o e na vala'aulia fa'aaloalo i malaga muamua a le Polenisia: Mr and Mrs Beatham (W. Samoa High Commissioner) Mr and Mrs E. Stehlin (W. Samoa Trade Commissioner) His Royal Highness Tuipelehake (Palemia Toga) Sir Guy and Lady Powles (former Ombudsman of N.Z. and former High Commissioner in Samoa) Afioga Asi Eikeni (Minisita o Va'elele la'u pasese ma Va’alele Savill) Mr Annandale (Chair Board of Directors) Mr Saulala (Sui o le malo o Toga i N.Z.) Mr and Mrs T. Beatham (Manager Polynesian Airline) Mr John Fa’ausuusu Mika (Manager Polynesian Airline A.K.) Mr and Mrs Patterson (General Manager N.A.C.) Mr and Mrs Mace (Chairman Board of Directors N.A.C.) Mr and Mrs Murdock (Chairman A.R.A.) Mr and Mrs Holland (Minister of Housing) Mr and Mrs Cotton (N.Z. Foreign Affairs, Pacific Division) Mr Ellis (Editor N.Z. Herald) Mr Geoff Sincalir (Radio 1 and Sunday News) Mr Noel Ryan (Advertising Firm) Mr and Mrs Pua (Chairman Samoa Advisory Counsil).
Na tu’ua Aukilani e le va’alele i le itula a 9.15 a.m. ma taunu’u i
Toga i le 12.15 p.m. Ina ua tu le va’alele fa'afeagai ma le fale i le malae va’alele o Fua’amotu, sa muamua loa ona ulufafo le Afioga i le Palemia o Je malo o Toga, ma le Afioga a ’Asi Eikeni, ona fa’atoa ulufafo atu ai loa lea o le faigamalaga mamalu, ma sa fa'afeiloa’i ma fa’a’ula i 'ula moso’oi e tama'ita’i Toga. Sa malaga atu i le Maota ma fa’afeiloa’i ai e lana Afioga le Tupu o Tungi Taufa’ahau. Na o le 'afa itula le malologa i Toga, ’ae tu’ua loa Fua’amotu mo Faleolo, ma na o le tasi le itula, sefuluiva minute le va o le malaga mai Toga i Upolu.
O se aso manaia i le susulu a le la, i le fa'alava mai o le motu i Salafai pei se i’a e moe mauga o le Atuolo o lo’o fa'afeagai tonu ma le malae va’alele i Faleolo. Sa fa’atumulia le malae i le mamalu o le atunu'u. O le fa'aili pu a le ofisa o Leoleo ma le Vine’ula sa fa'afiafiaina le aso. O le Afioga i le Palemia ma sui tofia sa fa’afeiloa’i na le aumalaga, soso’o ai ma le tatalo fa’afetai sa saunia e le Adioga a Patele Lutovi'o. O le Afioga a Asi Eikeni sa lauga e fai ma sui o le Maio, sau ai loa ma le fa'ainu o vailolo, O le po i le itulae 7.30 sa faia ai le ta’umafataga tele i le maota o le susuga Annandale ma le Afioga Sina M.P. Esili atu i le 300 le au valaaulia, sa mu moli kalasini uma fafo i le mea sa fai ai fa’afiafiaga.
O le Aso To’ona’i i le itula e 7.00 p.m. sa fai ai le tali fa'aaloalo a le Afioga a Asi Eikeni ma lona faletua. O le Aso Sana toe taliu mai ai le to’atele o le faigamalaga a o nisi sa nonofo mo le vaiaso. E ui ina pu’upu’u le taimi na i ai i le atunu’u, ’ae na maua le avanoa e o’o ai i le
fa’atausi’usi’uga o le motu i Salafai ma Upolu. O le va’aiga e sili ona fiafia ai, o le tamaoaiga o le atunu’u i fua o le ’ele'ele, o auala, Ua manaia le tulaga ua iai telefoni. E tele lava le fesuia’iga ua iai si o tatou atunu’u, ma e iai le talitonuga, o nei fesuia’iga e mo le lelei o Samoa a taeao. U a ’uma lea mea o le taunu’u i Tafuna ona nofonofo ai lea mo ni avanoa e felelei ai i Upolu. O nisi fo’i taimi e taunu’u atu ’ae le’i o’o atu atopa’u. E tutupu mea uma lava mo iefuata’ina o mea lelei. 'Ea Polenisia, o ou mama na, Le paia o Samoa i Niu Sila ma Samoa tautuana le alava’a fou, ta fa’asaga e fa’aaoga ia vave ona maua se tau o se va’alele tele o Io tatou malo. la manuia Samoa ’uma i le alofa o le Atua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19780406.2.14.2
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 2, Issue 1, 6 April 1978, Page 3
Word Count
759Ulua’i malaga a le Polenisia Mana (Auckland), Volume 2, Issue 1, 6 April 1978, Page 3
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz