Te Pouanga
Tei Ureia tatou i te ia ra nei. Kua oki rava tatou kite tuatau taito. Te vai mariko kore ua ra oki te enua tangata. Tei te itu kite varu tapuae to tatou vaito i taua tuatau ra. Te reka katoa ra tatou i te kai i te au kai matamata. Penei no reira tatou i taua tuatau ra i tuputupua ei te akaraanga. Te reka katoa ra tatou i te akatupu ta. E kimi ana tatou i tei reira. Me kare e tangata ka inangaro i te akatupu ta, kua aere tatou kua tatiaeae i tetai ,au tangata kia riri, kia in;angaro mai ei ratou i te ta ia tatou. Kare e ko tei reira anake ua. 1 tetai au tuatau e rave ana tatou i tetai - au angaanga repo, mei te keikeia kai, tomo vaine, rave kino i te au tamariki tamaine e te au vaine, takinokino i te au tangata metua e te papa aere i te au tamariki mearikiriki. 1 na ko nei tikai oki a Ureia raua ko Ngatipaaki i tupu ei te tainga maata i taua tuatau taito ra. E tatiaeae ana tetai i tetai. E tupu ana te ta tikai ki rotopu ia raua. I tetai au tuatau e mate ana ta raua au tangata meta tikai raua. E autu ua ana ra oki a Ureia i te maataanga o te au tuatau e ta ei raua. Kua riro te ia ei mamae kite ngakau o te iti tangata no Ngatipaaki. 1 te ia tuatau nei ia tatou e noo nei i Araura | enua, tei raro ake Ureia i te akatereanga ariki a Vaeruarangi Ariki, e tei raro
ake a Ngatipaaki i te akatereanga ariki a Tamatoa. 1 te au mataiti e topa nei ki muri te akateateamamao ua ra a Ngatipaaki ia ia. Te amani mai ra i ta ratou au apinga tamaki na roto i te ngaro. Me kitena ia atu ratou i te paripari toa e karanga ana ratou e, e au toa tei reira ei ko ti na ratou no ta ratou kimianga kai. Te maataanga o ta ratou i amani e paeru tamaki. 1 roto ra oki ia Ngatipaaki te noo katoa ra tetai vaine. Ko te inangaro o taua vaine ra tei te toa tupu te rimurimu tei reira o Ureia, ko Ngatua. kite a ia i ta tona oire tangata S' rave ngaro ra i te au po rava rai. Kua tupu tona mataku, e tona inangaro kia kore tana tane e mate. Kua tu a ia ki runga i tetai po e kua oro viviki atu kia Ngatua e kua akakite atu kia ia i ta Ngatipaaki e rave mai nei. A taua po ra e aere mai ei te Ngatipaaki e ta i te Ureia kia pou i te mate. Kare ra Ngatua i akaronga atu i ta taua vaine ra i tuatua mai kia ia. Kua irinaki rai a Ngatua ki tona ririnui, e pera katoa kite au tei oti ia Vaeruarangi raua ko Tamatoa i te papau. Kua pati atu taua vaine ra kia ariki mai Ngatua i tana tuatua. Kua aue atu. Kare ra Ngatua i irinaki atu ia ia.
I Kia oki atu taua vaine raete aue, e te mataku, kua tangi a Ngatua ia ia. 1 na ra, kare oki e
tau kia irinaki ia no te mea e au ta Ureia raua ko Ngatipaaki i akaoti na roto i te koreromotu. Kua takoto a Ngatua e kua moe. Kua popongi atatauata i tei reira tuatau. Kua tinainai ia a Ngatua e te moe. Kua tae mai te Ngatipaaki e ta ratou au paeru tamaki. Kua tairi poti ratou i to Ureia. Tei roto rai a Ngatua i te mbe kua tomo to te Ngatipaaki. Tei runga mai ra ia ia e kua mate atu a ia. Te ia te apiianga manea. 1. ara, ei te ora manako i kore ia oki e tae mai ei te keia! 2. taringa tona ei akarongo ra, ka akarongo! Te ia tereo openga o Ngatua: Papa ia e Purekua te meika, ka aae koe i tetai ta, te vai mai ra tetai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770915.2.29.5
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 9
Word Count
692Te Pouanga Mana (Auckland), Volume 1, Issue 6, 15 September 1977, Page 9
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz