E aa toou manako?
Te ia toku. I tetai ra ake nei (i roto i te Auckland Star no te Varaire ra 29 no Tiurai 1977) kua tata ia tetai au tuatua, i roto i te reo Papaa, no runga ia tatou te iti tangata no tai mai. Kua akatinamou tei reira tuatua ki runga ia Nukuroa.Te manako maata i roto i tei reira tataanga ko ia oki, ko to te iti tangata Kuki Airani (akatinamou ki runga ia Nukuroa) kamakura e te nengonengo. I rauka mai taua akaaereanga manako ra no roto maj i tetai tuatua ko tei tuatua ia o tetai akava nui ngateitei ko Speight. 1 roto i ta Noel Holmes turuanga i taua au manako ra o te akava nui ngateitei, kua akaoki rava a ia i tona manako ki tona tuatau i aere atu ei ki Nukuroa i te tuatau i aere atu ei a Leon Gotz i te atoro ia Nukuroa. Kua apai mai a Noel Holmes i te tumu tuatua o te tangaka vai ei turu i te manako o te akava nui ngateitei. Kua akaari mai a ia e i taua ra ra, kare e vai i roto i taua tangaka
vai ra no te mea kua pou i te tamariki i te akariro ei vai pai kangakanga no ratou. Kua akaari katoa mai a ia e kare oki te iti tangata Nukuroa i tirhata atu i te akamako i tei reira, no te mea ua nei e manga moni ta te kavamani Nu Tireni i pou ki runga i tei reira. Ko tona manako kia akono meitaki ia tei reira. Kua akatau katoa a ia i te oraanga o te iti tangata Nukuroa mei to te au manu na roto i te taikuanga mai i te roto vai o Nukuroa, tei ki oki i te itiki vai. Ko te mea maata katoa tana i tamanako mai ko ia oki ko te manakoangae kare rava te au tangata ko te noo ana ki runga i taua au tu enua ra, mei tei reira, e reka atu ana i tetai atu au tu oraanga ke i vao ake ia ratou. Noa atu oki e, e aa te maata o ta to ratou au pu apii e apii atu ana kia ratou no tei reira, te tupu mai nei ra oki taua au tamariki apii nei kite maata ma te kore rava o ratou maramaanga tikai i te tu o te oraanga tangata. Penei e manako manea tona
i tata atu ei a ia i tei reira. Te rua, kua taiku katoa oki a ia e, i karanga ana te orometua katorika ko Father Charles e, kua rekareka tikai a ia (Charles) ko te Atua i kapiki ke mai ia ia mei Nukuroa, no te mea kare rava e rauka ia ia kia apii atu i taua iti tangata ra. Te akaaroa e te tangi. Ko te tangata no te Atua i tae i te tuatua roa mei tei reira te tu. Kare e kino, kia akameitaki ia te Atua nona i pera. Te karanga nei te au nuti pepa o Nu Tireni nei e kare te iti tangata no te pa enua o te moana nui o Kiva e kite i te kai kava, e e akaangaanga katoa te apii atu ia ratou kite tu o te oraanga o te ia enua. Kare tatou e akaapa i tei reira. Kua kite ra oki tatou te iti tangata Kuki Airani e kare te ia i tika. E aa ra oki toou manako?
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770818.2.27
Bibliographic details
Mana (Auckland), Volume 1, Issue 4, 18 August 1977, Page 7
Word Count
588E aa toou manako? Mana (Auckland), Volume 1, Issue 4, 18 August 1977, Page 7
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz