Samoan
O le Komiti fa'atonu a Niu Sila o le Tupu tamaitai o Elisapeta II e i ai.Tusigaata, Solo, ta Fa'atusa, pese ma siva ma le tele o isi taleni fa'apena ua latou talosagaina nei le malo mo se fesoasoani tau tupe mo le fa'atuina o sea komiti fa'atonu ea'oa'oina ma fa'atonutonuina mea uma tau siva, pesega ma isi lava mau fa'afiafiaga fa'a Maori ma Polenisia. Tusa nei ma le 5 tausaga, o
lo'o lagolagoina ma fesoasoani ntalosi lenei komiti i so'o se fa'alapotopotoga, Maori po atumotu fo'i o le Polenisia. O nei fesoasoani e aofia ai le teuteuina o Marae, o le fa'apotopotoina o musila i Gagana a le Pasefika ma Maori i le lunivesite a Aukilani, o le aso tu'u fa'atasi a Maori ma atumotu ma a latou fa'afiafiaga ma tu fa'ale aganu'u, o galuega i le taina ma vaneina o teuteu po o
fa'atusa fa'apea foi ma le vaiaso i le gagana Maori. O lo'o i ai foi nisi o tagata atisi (artist) mai atumotu poo Maori o 100 galuieu mo na o sina vaitaimi poo i latou foi o 100 aoaoina fiafia ma tu faapapalagi o 100 latou mauaina foi lea fesoasoani. Ma ua iai le faamoemoe i le faatu ina o se polekalame tumaoti e fesoasoani tonu lava i le itu tau i aganuu ona o looa taua tele.
Fai mai a le susuga Hamish Keith o le taitaifono o lea komiti ua aliali mai le iaalaa atu i luma ma le faamanuia ina o taumafaiga njo se sosaiete soofaatasi i tu ma aganuu faapolenisia. Ma fai mai a ia, afai o Niu Sila o 100 atia'e i le soifuaga faa-polenisia, ona o galuega ma le soifua o tagata atu motu poo Maori o 100 nonofo ai, e tatau ai foi i soo se tagata lava ia ona faaali atu o Tu ma aganuu a lona lava atunuu. Ona o nisi o atu motu ua tau galo atu le tele o a latou aganuu, ua iai le faamoemoe,
o le fesoasoani tau tupe lea o le a faaaoga ina lea e tau taofi ai lea faafitauli. Ao si isi vaega o le a tuu ina atu mo i latou o 100 aoaoina ma faatonoina nei galuega taua i totonu o Nuu poo Marae. O le susuga a Witi Ihimaera, o se tasi o lea komiti fai mai a ia, ua tatau ona ave le faamalo i le komiti i lona lagolago ina o le itu a Maori i taimi ua te'a. la le na o aganuu faa-papalagi, ae tatau foi i le komiti ona latou galulue ma tauave o tu ma agaifanua a soo se atunuu i totonu o Niu Sila, o lea ua tatau ai foi ona faia o ni
tulafono mo le puipuia o le itu i totonu o le atunuu, ma fai mai a ia, o le mea taua le silafia e tagata lenei fesoasoani taua ua maua mai, e ao ai foi i tagata uma taitoatasi poo faalapotopotoga ia taumafaie faaaoga lenei avanoa ina ia maua se aoga i le“ILOA ONA FAI” o ana aganuu ma tu faaaloalo. O le susuga a Mr Alan Highet, le minisita mo mataupu tu totonu ua na folafola mai se vaega tupe mai le malo tusa ma le $50,000 e fa'aogaina mo le Komiti fa'atino.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MANAK19770616.2.6
Bibliographic details
Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1
Word Count
550Samoan Mana (Auckland), 16 June 1977, Page 1
Using This Item
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa was granted permission to digitise Mana and make it available online by the convenor of the Mana Interim Committee under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International licence (CC BY-NC-SA 4.0). This newspaper is not available for commercial use without the consent of the copyright holder.
If you are a rights holder and are concerned that you have found in-copyright material on our website, for which you have not given permission, or is not covered by a limitation or exception in New Zealand law, please contact us at paperspast@natlib.govt.nz