Kereama Rangatira Tawhai.
Ko Kereama Rangatira Tawhai, he tamaiti na Hone Mohi Tawhai, he mokopuna ano hoki na Mohi Tawhai I whanau ki Hokianga i te tau 1863. No te 8 o ana tau ka haere kite kura ko tana kaiwhakaako tuatahi ko Hone Moa (John Moore) kotahi ana tau ki te kura ka mohio kite tuhi reta Maori, na tetahi kotiro Maori i ako kite tuhituhi ko te ingoa o taua kotiro ko Maria Te Whiu, he tamaiti haere ano ki nga kura wild i raro i te minitatanga o te Rev. W. Rauhi (Rev. W. Rouse) i a ia ano e kura ana i te kura o Waima, Hokianga. Ka haere tana hoa haere tahi kite kura a Piripi Rakena, kite kura o Teri Kingi, Weteriana Kareti (Wesleyan College). I reira ka tupu te hia o taua tamaiti o Kereama R. Tawhai kia haere ia ki taua kura. No te matenga o tana tupuna o Mohi Tawhai katahi taua tamaiti ka tino hiahia kia akona ia ki nga tikanga o te Atua he mahara hoki nona kite kaha o tana tupuna kite mahi karakia. No te 14 o ana tau ka mea atu ki tona papa me tona whaea kia tukua ia kite kura o te Teri Kingi whakaae tonu tona papa me tona whaea. A mauria atu ana e Rev. Rameka E. Waikerepuru he nui tana kaha kite rapu i nga Karaipiture i raro i te akoranga a Rev. T. Patara (Rev. T. Buddie), rangatira o taua kura. E rua ona tau ki reira ka timata tana kauhau i te Rongo Pai o te Ariki. I nga wahi e mutu ai te kuru o te Teri Kingi ka hoki taua tamaiti ki
tona iwi karakia haere ai te Rongo Pai o te Atua ki aua iwi e arohatia nei e ia i Hokianga, e 0110 ana tau i ako ai kite mahi o te Atua mete ako hoki i etahi atu matauranga. No te tau 1881 ka riro mai i a ia te Tiwhikiti o te matauranga kite waiata i raro i te akoranga a Karaniwera (Cranwell), kai-ako kite waiata o nga Kura Kawanatanga 0 Akarana. No te tau 1882 ka whakamatautauria te matauranga o taua tamaiti e te Poopi, Kai-whakamatautau o nga Kura Maori. Ka kitea ka nui te matau o taua tamaiti katahi ka tukua e te Minita mo te Taha Maori i runga i te tono, mete hiahia o tana matua o Hone Mohi Tawhai kia whiwhi tana tamaiti kite matauranga nui o te Pakeha, ka tukua kite Kareti Nui o Akarana (Auckland College and Grammar School). E rua ana tau mete hawhe i kura 1 raro ia Te Puana (C.P.Browne), rangatira o taua kura. Ka mutu ko tana mahi i reira he ako ki te reo, Wiwi, Ratene, ki nga whika, ahipara, lukiriti, me nga mahi chemistry, me era atu mohiotanga o te Pakeha mete whakatangi piana hamonia, i mahia katoatia e taua tamaiti. I roto i ana tau e noho nei i Akarana ko tana mahi i nga wiki he haere kite kauwhau i te kupu o te Atua ki nga herehere Maori, he maha noa atu ano hoki ona k'auhautanga i te kupu 0 te Atua i roto i nga whare karakia o nga Pakeha o Akarana, oHauraki i runga i te reo Pakeha. 1 te tau 1882 ka timata e taua tamaiti me tona minita mete Hamana, Rameka E. Waikerepuru, me era atu o ona hoa te Puru Ripine ki Hokianga i tata tonu kite rima rau (500) nga tangata i tango i te Puru Ripine. I te tau 1884 ka haere taua tamaiti ia Hare Reweti, ia C. B. Hira, me Ata Omipi, ki nga wahi katoa o Waikato kite mea i nga Rangatira o Waikato, kia haina i te pitihana o Waikato kite Kawana o Niu Tireni kia kaua rawa te rama, ara te waipiro, e
tukua ki roto i nga rolie o Waikato, a kua mana taua pitihana. No te tau 1885 ka tomo taua tamaiti kite mahi ara kite ako i te mahi roia no tana tau ano ka riro mai i a ia te raihana mo te whakamaori kei te mahi tonu taua tamaiti i naianei i nga matauranga o te Pakeha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18850615.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 41, 15 June 1885, Page 7
Word count
Tapeke kupu
707Kereama Rangatira Tawhai. Korimako, Issue 41, 15 June 1885, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.