Te Hahi Maori.
No te 27 mete 28 o Pepuere, 1885, i tu ai te Hui o te Hahi Maori ki Paua Parengarenga. Ko nga tangata o taua hui, tokowaru nga minita Maori, ko Rev. Renata W. Tangata, ko Rev. Wiki Te Paa, ko Rev. Hare P. Taua, ko Rev. M. Kapa, ko Rev. R. Kamiti, ko Rev. A. Whareumu, ko Rev. R. Paerata, me Rev. H. K. Taitimu. Ko nga mema, kotahi tekau ma iwa nga mangai-reimana mo te iwi o te Hahi Maori puta noa, puta noa. Ko nga tangata o taua hui i tae pea 180, no Whangarei, Te' Kawakawa, Waikare, Pewhai-' rangi, Te Waimate, Kaikohe,' Waimamaku, Whangape, Ahi-| para, Peria, Kaitaia. Ko te take o taua hui he whakatakoto tikanga mo nga mahi o te Hahi Maori o te Atirikonatanga o Te i Waimate, a, kiia ana e te Pihopa I o Akarana mete Atirikona hoki o Te Waimate me whakatu ano tetahi o nga minita Maori hei heamana mo taua hui, a whakaaetia ana ko Rev. Renata W. Tangata te minita i whakaturia. E rua nga tino ra i hurihuri ai taua hui ia ratou tikanga mo ta ratou whakahaere i nga mahi ma te Hahi a nga wa e haere ake nei. A, i puta ano to ratou aroha kite Hahi o nga tauiwi i nga motu o Merenihia, a takoto
ana te kohikohinga a te Hahi Maori, e £b 3s. 9d£, hei tahua mo te kawe i te Kongo Pai ki nga motu, hei tapiri mo nga kohikohi ate Hahi Pakeha. Ko tetahi atu take i whakapuakina e taua hui, ko te kai whakakuri tangata nei ko te waipiro kia tino whakakorea atu i roto i nga rohe o te Hahi Maori, ko nga mahi reihi hoiho e kawea nei nga whare inu-rama ki reira e te hunga kua oti nei o ratou ngakau te mea e Hatana kia pera mete kuri te nanakia, kia whakamutua ano tera mahi kino rawa e ratou, he mahi whakaheke katoa era i te ahua o nga tangata o te Hahi, a tera ano etahi o te hunga tango Hapa me etahi o nga kai-karakia e inu ana i aua wai whakakuare i te tangata, a, ma reira ka mawehe atu ai ia i te Atua Tapu. No te 28 ka oti i tau hui a ratou tikanga i whakatakoto ai. He maha atu a ratou take, a oti pai ana i a ratou te mahi. Puta ana hoki te whakapai o taua hui kia Rev. H. K. Taitimu ratou ko tona iwi mo to ratou kaha kite whangai i taua hui kite kai, e ,£4O i hokoa ai e ratou nga kai mo taua hui, haunga hoki te riwai te kumara, te poaka, me era atu kai. A kai ana taua hui ita ratou kai i runga o te rangimarie horerawa he haurangi hore he aha. pai whakahara nga mahi o taua hui. Heoi ano. Na Te Hui o te Hahi Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18850415.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 39, 15 April 1885, Page 6
Word count
Tapeke kupu
496Te Hahi Maori. Korimako, Issue 39, 15 April 1885, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.