Te Paramete.
Ko nga mema mo te Paramete hou, kua tu, nei i runga i te pooti o nga iwi Pakeha, Maori hoki:— No Akarana Taone— Ko Ta Hori Kerei Ko Takuera Ko Tamihana No Te To— Ko Pikake No Panaera — Ko Mohihi No Maunga Whau — Ko Tooro No Manuka — Ko Ta Maurihi Oroaka No Waitemata — Ko Huahi No Mangawhai, Jiaere atu — Ko Miterehana No Te Arai — Ko Moata No Tokerau, Jiaere atu — Ko Te Ropiha No Maraetai, haere atu — Ko Pukarana No Waiuku, haere atu — Ko Te Hemara No Waikato — Ko Te Waiti No Waipa — Ko Bake No Karamaene — Ko Karimana No Hauraki — Ko Kapene Pereha No Tauranga — Ko Kapene Morihi No Te Rawhiti — Ko Raka No Ahuriri — Ko Kapene Rahara No Nepia — Ko Te Omana No Waipaoa — Ko Te Mete No Bangitikei — Ko Puruha No Manauiatu — Ko Mekeata No Waitotara — Ko Te Paraehe No Wlianganui — Ko Te Paranihi No Niu Pirimete — Ko Te Hamuera No Taranaki — Ko Tirimipe No Taranaki Maunga — Ko Te Atikinihana No Pokitana — Ko Te Wirihana
No Te Euta— Ko Pitihapata No Wairarwpa — Ko Pitama No Waimrapa-a-Tonga — Ko Pukanana No Tonetona — Ko Takuta Numana No Te Aro— Ko Te Honiana No Ponelce — Ko Te Piha No Pikitona — Ko Te Konere No Wliakaiu — Ko Rewetama No Motueka — Ko Huatihauihi No TVaimea — Ko Te Hepara No Wairau — Ko Te Totihona No Pura — Ko Okona No Inangahua — Ko Monetita No Kereimauta — Ko Kuinehe No Kewiota — Ko Eanihi No Kumara — Ko Herene No Hok'Uiki — Ko Pewana No Allan — Ko Peahana No Kaiapoi — Ko Te Kiharihona No Aivona — Ko Te Hapa No Hano Arapona — Ko Kariki No Hirilmma — Ko Te Waiti No Tanamore — Ko Eeehi No Karaitihahi-te-Tonga — Ko Horomana No Heakote — Ko Kohita No Karaitihahi-te-Tuaraki — Ko Ta Huria Pakura No Pdtitona— Ko Araiti No AJcaroa — Ko Auakomere No Bikona — Ko Okarahana No Herewine — Ko Te Wakehira No Korerihe — Ko Mekemiorana No Ahipatam — Ko "Waka
No Wakanui — Ko Hone Kereke No Karatini — Ko Te Roretona No Timaru — Ko Turapura No Karatiiona — Ko Huta No Waimate — Ko Tuati No Waitaki — Ko Tunikana No Oamaru — Kg Hirimiki No Moeraki — Ko Makenehi No TFaikouaiti — Ko Pakarana No PaiJiama — Ko Te Mekeanaru No Tunetini-a-Auru — Ko Tuati No Tunetini-a-Marangai — Ko Te Houta No Tunetini-a-Waenga~ Ko Paratiha No Tunetini-a-Tonga — Ko Kore No Te PeniJmra — Ko Kanaka No Kawaliama — Ko Te Parona No Taieri — Ko Huritana No Pwrulw, — Ko Kirihi No Tunatana — Ko Pike No Maunga Aim — Ko Makenehi No Boherini — Ko Kohe No Tuapeka — Ko Paraone No KuruJia — Ko Tamihana No Mataura — Ko Riharihana No Awarua — KoHohe No Iniwakakire — Ko Te Hata No Whakatipu—- • Ko Peakeeha No Hokonui — Ko Kowana No Warihi — Ko Hiata
NGA MEMA MAORI. Taeanoatia te 29 o Hurae ki; ano i mohiotia nga mema Maori mo te Paramete i tn i te Pooti.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840729.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, 29 July 1884, Page 4
Word count
Tapeke kupu
460Te Paramete. Korimako, 29 July 1884, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.