He Kupu Tuku Mai.
Ki a Te Korimako. E koro, —Tena koe! E mahi nei ite ora mo te tangata. E koro, kia kaha koe. Heoi kua tuhia e nga iwi o Whatiwhatihoe nga pitihana i haria mai e aui Kihikihi koia tena tetehi no Puniu tena taihoa ka tukua atu to "Whatiwhatihoe, kei a koe te ritenga kite pai koe me tuku atu tuhia mai. Heoi nate Rata Tu Tawhiao. Whatiwhatihoe, Mei 22, 1884.
Ki a Te Korimako. E pa,—Tena koe e noho mai na i roto o Akarana ! E pa, tena koe ! i runga i tau maki i whakaritea e tuku kaere nei koe i nga rongo o nui whenua hei titiro ma te kanohi, hei mahara ma te ngakau i roto i nga ra nei. E pa, tena ra koe! ma te Atua koe e whakakaha. Tukua mai Te Korimako ki ahau, e ngenge ana a au i te haerenga atu kite poutapeta a, kaore kau i reira. Tukua mai te manu naka, a Te Korimako ki au, kia kamuhamu tahi i nga hua korero o nui whenua. Na Tuahiahi Pourewa. Kaiwarawara, Mei 25, 1884.
Ki a Te Korimako. E hoa, —Man e tuku atu enei kupu i tenei rerenga ano o te manu. Koia tenei i raro iho nei. I mua ano o tokn pootitanga nei te iwi hei mema mo te Paramete, ka tuku au i oku whakaaro ki a kite te iwi ara te taha ki raro o Akarana aliakoa tu-ahakoa kore e tu koia tenei. I era pootitanga kua paliure he nui nga tangata i tohe kia pootitia ahau. Kahore rawa ahau i wliakaae he moliio hoki noku ko te ara tonu mai tenei o nga raru kite taka Maori ara ko te ture whakatu mema Maori kite Paramete tena ko te Ture Komiti Maori e kinongia nei e te iwi
kihai i mohiotia iho te he. $ temea hoki i whanau mai en!" mea katoa i roto i te Parana 1 o Niu Tireni. Ite26 o 1884, ka tu te hui a Ngapuhi V Waitangi he turaki i nga Komiti Maori tae noa kite 28 o nga ri katahi ka tu te iwi nui touu ki te okooko i ahau ki runga ki tahi pooti ka tuku ai kia akiiu atu e nga tupuhi ote ao. K.o te_ toru tenei o nga pikarnn taimaha maku a te iwi ka taes pea te 15 o nga taxi e tu ana ahau hei reimana ma te iwi ki te hui o te hahi Maori tae noa ki tenei ra. Ko te 9 ano hoki tenei o oku tau i whakapau ai tokti manawa he whakaaro kite Tiriti o Waitangi ka mahara ahau me kati ahau i konei notemea hold he wahi ruru enei hei okiokinga a he wahi mama ano hoki enei hei pikaunga. Ko tenei ete hi kua wliakatika nei te iwi nui tonu kite whakaari i ahau e kore ano hoki e taea e ahau notemea he nui rawa te iwi i ahau. Hoira kia mohio ai koutou ki taku haere kei mea koutou i haere ahau kite whakakahore i nga mea e kinongiara e koutou kao engari i haere aliau hei kai whakaae i aua mea, tuarua o nga take o toku haere ko te tiki i nga mea e mohio tiara e koutou. Aki te mea kei mini nga tawainga moku e kore ahau e whakama notemea e tawai ana tera kite iwi. Ki taku whakaaro ia ki a waiho ahau mo murl rawa kia taweke atu te hunga j hiakai ana e hiainu ana ki enei mahi. Kati ra e te iwi ki a whakatika kau ki runga ki hinga ai ki raro hei kona koutoi ki a ora. Na to koutou lioa, Ihaka Te Tai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840715.2.27
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 29, 15 July 1884, Page 4
Word count
Tapeke kupu
626He Kupu Tuku Mai. Korimako, Issue 29, 15 July 1884, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.