E PANUITANUA. Na, he panuitanga tcnei mo toku W'honua, 1110 NGANANGANA, i Rangi Poraka he papa tupu. Tc rohe o tctalu taha ki tc liauauru ko te awa o Kapowai. Tc rolic ote taha ki to tonga, ko tc raina a tc Kawanatanga ka tae ki tc awa o Parakau, ka haerc tonu ka puta kite awa o Whcnuakitc. Ko tc awa toim o "Whenuakite tc rohc o tc taha ki te marangai-ma-raki, tae mai ana ki tc rohc o tc awa Mira, ka tutuki ano kite timatanga atu, ara kite awa ano o Kapowai. Ko tc takotoranga rakau o nga Mira erua, kci runga i taua poraka. Hcoi ano, Na EREATAIIA TIXIRAU. Whitianga, Mache 12, 1881. [translation - .] OTI C E . Now this is a a notice respecting my Land, named NGANANGANA, in the Rangi Block. It is a freehold property. The boundary on the western side is the stream of Kapowai. The boundary on the south side is the Government line up to the Parakau stream, thence it goes on to the stream of Whenuakite. The north-eastern boundary is the Whenuakite stream, till it reaches the Mill stream, where it adjoins the point of commencement—namely, the Kapowai stream. Both Mills stack their timber on this block. (Signed) EREATARA TINIRAU. Whitianga, March 12,1881. w S . JONES, Te Hone, lie Kai-tui Tera, Kakahu, Kara, me era atu mea, 183 KUINI TIBITI, 183, Akarasta. 'STICK TO TNI picskin:-stick: : Hirahira noa atu te taonga nei a te Tera, te aha, te aha, na matou ake i tui, a nui atu te maroro. He Kahaku Terei, pai atu - - - - 410 a He Kakahu Piringi Kata - - - - . 610 9 He Kakahu Paki 510 0 He Paraire, tau kotahi 016 He Paraire, tau rua 0 8 & He Teca Tane. na matou ake i hanga - 217 0 He Tera Wahine 100 He Kajkahu Parau - - - - £llse. kite 20 0 He Kara kia kaua e rawa te Korokoro o te Hoiho >OO He Kara Parau 0 16 0 Nga Heimi me nga Tarapu - - - - 0 5 0 Nga Winika, koparcpare - - - Ss. kite 010 6 Parau Tini mo nga mea © rua - - - fl 211 Mo nga Rakau Parau 0 116 He Wepu --------- 0 1 6 He Kakau Taaka Wepu - - - - 0 3 0 Kiri-kau mo te Taaka Wepu, tefeau putu te roa 886 Kiri-kau mo to Taaka Wejrti, kotahi tekau ma rua putu te roa - - - 9 9 6 Klpa mo nga mea e rua - - - - 0 2 6 Kati Tera mo nga mea e rua - - - 0 2 6 Kotixhi te hercni c hoki atu i tc pauna kotahi ina utua enei taonga ki tc mani. BST Kotahi hereni i roto i te pauna e hoki atu ki nga kai-hoko. Ko nga pukapuka whakaatu i mga utu e tukua atu ana i funga ite tono. Ko nga ttt&o tuku mai ma te Polii, vcaea ra nei, Kamakama tonu kia whakaritea tikatia i te taenga mai o te monl, ki Akarana, o te kai-whakaae ra nei o konei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840515.2.51.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 27, 15 May 1884, Page 9
Word count
Tapeke kupu
490Page 9 Advertisements Column 3 Korimako, Issue 27, 15 May 1884, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.