N j" OA POA K A O KAWH IA. ... k-ua oti lc mahi c nga Maori o Ivawhia he tikanga mo a ratou POAICA mclicmca ka hokona c nga I akcha mo tc Moxi anakc, koia cnci ntra utu ° Mo tc SO ki to 150 pauna taimaha, ko tc utu c 2d. mo tc pauna Mo tc 100 ki tc 230 pauna taimaha, ko tc utu c -id. mo tc pauna Mo tc 210 ki tc 300 pauna ncke ake, ko tc utu c 2Ad. mo tc pauna Na TUTUNUI, o , . WARAKI. \' oVy aiharakckc, „ HONE PIRIPI, l „ . „ TE KORE, ' o Rakaunui. Ko Pl-aiu mc Paratene kua tu hci Kaiwhakahacrc mo gatimaniapoto nic Ngatitekanawa. [translation.] I G S AT KAWHIA. The Maoris propose to sell for Cash only to any Trader at Kawhia PIGS at tlic following prices From 801bs. to 1501b5., at .. ..2d. per lb From IGOlbs. to 2301b5., at .. .. 21d. per lb. From 2101bs. to 3001bs. tipwards, at 2Vd. per lb! TUTUNUI,)„ Mr , , WARAKI ( of " aiharakekc, HONE PIRIPI,) ._ . TE KORE j-ofßakanui. Tc Pualia and Paratene "will act as Agents for Ngatitekanawa and Ngatimaniapoto. >ANUITANGA. He ki atu tenci kia kaua te KAU mete HOIHO a nga Pakeha c tukua atu ki ta matou whenua ki Opuatia, i Pukekawa, kaure hoki c paingia c nga ~ ' . . KAPENE MATENE. Kohanga, Aperira 14.1884. N [ TRANSLATION.] T I C E xfeSJS to inform persons that neither CATTLE nor HORSES of Europeans are to graze on our land in Opuatia, at Pukekawa, it being objectionable to the Maoris. r- v , KAPENE MATENE. Kohanga, April 13,1884. H E PANUITANGA. Kua puta tc whakaaro o Te Komiti o Maketu c kore c pai kia tau tc mana o tc taakc ki nga kuri anga Pakclia, anga Maori o Maketu. No te mca he wlienua Maori tenei mc ona tikanga he tikanga Maori HE PANUITANGA. Ki nga Hoa Pakisha, me nga Maori,— Ka tau tc mana o tenei ture ki nga whenua Karauna karaati me nga whenua papatupu i roto i tcnci rohe engari ko nga piihi a nga Pakena i roto i tenei rohe kai a ratau ano te mana o ara tau piihi. Tc timatanga o_ te rohe hai taunga mo te mana o tenei ture. Kai wa'Jii haere itc awa o kai kokopu. Tae noa kite raina opa kotore. Ka huri kite hauauru. Ka puta kite awa o kai tuna. Ka huri kite marangai, Haere i roto ite awa o Ngaeo, Te Kopua, otu Matawhero. Ka huri kite tonga. Haere ite akau, o kurei. Ka kati ano ki Waihi. Kite Haere Noa iho nga kararehe a nga Pakeha, i roto i tenei rohe. Kua panuitia nei ahakoaKau, hoiho, poaka, hipi, nanenanc, me era atu kararehe. Ka whainatia kaua e nekeiho i te rua (25.) hereai i runga i te kararehe kotahi, i roto i nga ra e ono. Ka timata te mana o tenei ture i te 20 o nga ra o Maehe, 1884. A tae noa kite 1 o nga ra o Hanuere, 1888. Ka mutu te ma na o tenci ture. E ngari ka whai mana ano tenei komiti kite hanga ture i muri o enei ture- He mea wha&a puta atu i raro i te mana o tenei Komiti:— TE POKIHA, TARANUI, HENARE TE PUKUATUA, TERARAKU KIHAROA, MITA RANGITUAKOHA, ROTA RANGIHORO, ERU WIKI TE TIKAO. KEEPA WAATA. PEREPE TAPIHANA, NGA HANA TE ROHU, TIMOTI REONE, TE PERE TE UNA. TIMI WAATA. Kaiwhaka-hacre o te Komiti. Maketu, Maehe 23,1851-
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840515.2.51.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 27, 15 May 1884, Page 9
Word count
Tapeke kupu
576Page 9 Advertisements Column 2 Korimako, Issue 27, 15 May 1884, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.