Te Kawau.
I hoki mai i te Kawau a Tawhiao ratou ko nga hoa i a Ta Hori Kerei. Nga tangata i haere ki te Kawau, ko Tawhiao, ko Te Wheoro, ko Rewi Maniapoto, mete tamahine, me Rina, ko Honana Te Maioha, me- nga tama tokotoru o Tawhiao. Nga hoa Pakeha, ko Hare Reweti, ko Nikora. Ko Ta Hori Kerei tonu te tangata nana a Tawhiao ma i karanga kiuta. Ka mutu nga korero tuatahi, ka tukua te kai. No te po, ka korero ano. Ka pai nga taki a Ta Hori Kerei, ka pai nga whakaatu, ka pai nga aumihi. Ka hamumu ake a Tawhiao. Ko te pepeha tenei, " Ka whakapapa - pounamu te moana, ka terete karohirohi." Tetahi o nga ki a Tawhiao, " Kua mutu ahau kite waipiro." Ka rere i konei te kupu whakamoemiti a Manga raua ko Hare Reweti; a, ka tino whakapai a Ta Hori Kerei, me tana iramutu wahine, mete tokomaha. Ka mohio hoki, ka orate tangata. Ka whakahaua e Ta Hori Kerei ki a Hare Reweti Ida tuhia kite reo Maori, reo Pakeha he puka-
puka wliakakore i te tini o nga waiwhakahaurangi tangata, ka oti. Nga tangata tuhituhi i o ratou ingoa Id taua oati waipiro, ko Ta Hori Kerei, ko Tawhiao, ko Te Wheoro, ko Eewi Maniapoto, ko Honana Te Maioha, ko Tu Tawhiao. Ko nga tamariki tokorua, ko Te Pouku, ko Te Ngaehe, kaore i tuhituhi, kaore hold era tamariki u a raua e inu i era hanga whakarora tangata. Kia mutu te tuhituhi o nga ingoa, ka whakatika mai te iramutu o Ta Hori Kerei, mete ngira, mete puru-ripine whakamaua ana ki nga koti o nga tangata ki a Tawhiao ma i te tuatahi, ko nga hoa ki muri iho, ko Ta Hori Kerei te whakamutunga. Heoi hold ana mai ki Akarana taone, i runga i te manaaki o te Atua, i runga hold o te umere nui, o te whakamoemiti o nga mano o Akarana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18840415.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 2
Word count
Tapeke kupu
326Te Kawau. Korimako, Issue 26, 15 April 1884, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.