Te Korimako. " Kei te Atua to tatou piringa." NOWEMA 15, 1883.
He hira noa atu nga ture tikanga nui kua oti i te Paramete i runga i te meatanga o tenei Kawanatanga i a Te Witika ma; engari koa, ko te Pire e tino whakamoemititia ana e te ngakau, ko te* Pire Wkakatu Komiti Maori. Pai atu, pai atu, pai atu. Te take, kua whakahoroa mai e te Paramete te mana o etahi maki tika kite taha Maori. I runga i nga hanga hautete noa a te tangata, kahore i whakatika mai tetahi pu-inahara i roto i nga iwi Maori, kite whakatakoto kite Paramete etahi tikanga whakauruuru mo te wliaka-haere o nga mea e tangi-hia-roimatatia nei e te Maori, i nga tau, i nga tau; tae noa ki te wliakakopenupenutanga o nga Maori ki nga Kooti whenua i
Kemureti. I konatunatua noatia nga Maori i kona e nga Roia, me nga Kamupane, haere atu te take o te rakau, tae noa kite kauru, me nga peka, ko nga imapua anake i whiua atu ki nga Maori, heoi,kihai rawa i tahuri nga pu-whakaaro kia aim kite tinei i era hanga he e whakahauwarea nei te taha Maori, e whakahekea-haeretia nei kite kore rawa. Kati, koa te hangurunguru noa, te rupahupahu noa ra nei. Heaha mail e mangerekino ma \ Ko te tangi, e tangi, ko te mamae, e mamae ana; a, i runga i nga he e mamaetia ana, he karanga-aurere kau atu, mutu atu, horerawa he tahurihuringa kite mahi. JNTawai koe i ki kia wairangi koe, kia waiho koe hei takahanga ? Nau ano te pohehe u a te Pakeha. Toa rawa atu koe kite rama, kite tupeka, ki nga kai-tutua e to-haere nei i a koe ki roto kite reporepo. I ngahau koe i mua, i rangatira koe i mua; i naianei, kua roratia koe e tou mangere, e tou hungoingoi noa iho. Kati, kua tahuri te taha Pakeha kite kukume mai i a koe ki te mahi. Kua oti koe te whakamana i naianei kia tu koe hei Komiti mahi mo te wkakawawhenua, aha, aha. Ka pai rapea. Kei i a koe tenei te waka, te taurapa, te tauihu, te tata, nga hoe, me nga komaru. Kia pai te whakatere; kia tirohia mai e te taha Pakeha, e! koia hoki! He hanga mohio ano te iwi i kiia nei he kuri. Kite tika tau mahi nui, kua tukua-whakareretia nei e te Paramete ki a koe, tera e karangatia koe hei hutihuti "i nga rorerore o te awheneke," a
tae atu ki tetahi walii o te kakau ote urungi nui. Te kupu Ida koe, kia tara, kia pauaua, kia toa, kia maia, kite whakanui koe i a koe ano.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18831115.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 21, 15 November 1883, Page 1
Word count
Tapeke kupu
448Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." NOWEMA 15, 1883. Korimako, Issue 21, 15 November 1883, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.