Upoko XXXIII.
I tetahi po. Na, i runga i
korerotia e nga Hurai? I mea ratou. E mohio nei tatou ki tona papa raua ko tona whaea Ha? He pewhea tana e ki nei i heke iho ahau ite rangi ? Me pewhea ehomai ai e tenei tangata tona kikokiko kia kainga e tatou ? 7. Pewhea te ui a Ihu ki ana akonga tekau marua? E mea
tetehi maunga tiketike tetehi tangata, a, wliiti tonu tona mata ano he ra. Ka inoi tena tansrata • • • Kororia 1 tena po pouri, a i tana inoinga whiti tonu tona mata kanapa tonu ona kakahu ano he mai"amatanga no te ra, ma tonu ano hoki ano he hukarere. Na, ka korero mai ki a ia etehi
ana ano ranei hold koutou kia haere ? o. A na wai te kupu i whakahoki atu ki a ia mo tana ui % 9. Pewhea te kupu a Ihu rno te akonga he ahua kau nei tona aroha ?— lloaui vi., 22. Kite mutunsca. Te kupu i whakahokia e Pita ki
tangata kororia tokorua, whiti tonu o raua kanohi, ano, he kanohi analiera, engari, kinai i rite to raua kororia ki to te tangata i waenffanui i a raua. A, marama noa 1 to ratou kororia taua po pouri. Tena mea i meatia i tena po pouri, a, i te mutunga o tena mea whakakari.
He alia tenei % lie mea miharo ra! Ina hoki tera ano etehi tangata rawakore tokotoru i te tihi o tena maunga e rnoe ana a, tata tonu ratou kite taha o ena tangata tokotoru e whiti tonu na te kororia. Oho whakarere, ka ara ake ratou i te moe. A, nui atu to ratou miharo i to ratou kitenga i ena tangata kororia, nui atu lioki to ratou. mataku. Na, i te mea ka haere atu aua tangata marama tokorua kite rangi, ka kite hoki aua tangata rawakore i a raua e haere atu ana, ka poheua noa iho ratou, kihai hoki ratou i pai kia mawehe atu raua, ahakoa e wehiwehi ana ratou, nui atu ano ia to ratou haringa mo to ratou kitenga me to ratou rongonga ki tena mea kororia. Kahore ano hoki ratou i kite noa i tetehi kororia me tetehi mea atahua e rite ana ki tenei te nui. Ka mea atu tetehi o aua tangata rawakore ki a Ihu. I inoi atu ranei ia mo aua tangata marama tokorua kia noho tonu rnai ? Na kua toremi atu ena tangata ki roto ki tetehi kapua nui i to ratou tirohanga atu. Ehara taua kapua i te kapua pango, engari he kapua marama. Heoi nui atu te mataku o ena tangata rawakore. Na, he tangi kei fce kapua. He Beo, Otira ehara i te reo penei me tetehi reo o tenei ao. Na te rongonga o aua tangata rawakore i tena reo. Tapapa ana ratou takoto ana kite whenua. Katahi ka pa mai tetahi ringa "tangata mete whakaara ano i a ratou, ka aia ake o ratou kanohi. Na, ko to ratou hoa anake e tu ana. Kua kore tona mata e whiti me ona kakahu hoki kua kore te kanapa. Kua rite mai tona mata ki o ratou mata kua pouri tona kanohi. A tirotiro ana ratou ki tetehi taha ki tetehi taha, a, kore rawa ratou i kite i tetehi atu tangata, a tumanako tonu o ratou ngakau mo ratou i kite i ena tangata marama, kua riro raua, kua toremi atu ki roto i te kapua, ko Ihu anake e tu ana. Ka takiri te' ata, ka heke iho enaJ
tangata tokotoru i te maunga., me te korero haere to ratou hoa kia ratou. Tera ranei ratou e wareware i nga wa katoa ki tona kororia i tena Po ? E, kaore e wareware, ina hoki e toru tekau tau i muri mai. Ka tuhituhia e tetehi o enei tangata rawakore tana pukapuka i roto i te Paipera Tapu.—2. Pita i., 17-IS.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18831015.2.61.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 3 (Supplement)
Word count
Tapeke kupu
652Upoko XXXIII. Korimako, Issue 20, 15 October 1883, Page 3 (Supplement)
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.