Upoko XXIV.
TE TANGATA ME ONA HOA TOKOWHA. I nga pareparenga o taua Roto marino etahi Taone i hanga nei, i tetahi o ena taone e noho ana aua kai hao Ika tokowha no ratou aua Poti e rua. I reira hoki e noho ana te Kai Kauwhau i taua wa. Ahuareka ana te hunga e noho ana i tena Taone ki te whakarongo ki a ia e Kauwhau ana, A ka kite ratou i a ia ka popo tonu nga mano ki a ia, ka whakarongo ki ana kupu, ka kite hoki i nga mahi nunui i meatia e ia, tomo tonu atu ia ki tetehi whare ka kite etehi tangata i a ia e tomo ana ki taua whare ka mea atu ki tona hoa ki tona hoa. I kite ahau i a te Kauwhau e tomo aha ki tenei whare. Ahu tonu mai te tini o te tangata tomo tonu atu ki taua whare, Heoi kahore noa iho he wahi o te whare i puraha i te tangata, ko etehi hoki e tu ana i tetehi taha i tetehi taha o te kuwaha. Ka tomo atu hoki ki taua whare etehi tangata whakakake he kai whakaako no te Ture, He aroha ranei no ratou kite Kauwhau i tomo tahi atu ai 1 Kahore, Engari he kino no ratou ki a ia, he hiahia kite whakamanumanu ki te korero kino ki aia, Ko te haerenga atu o etahi tangata tokowha ki nga huanui o taua Taone. Amohia mai ana e ratou tetehi tangata mate i runga i o ratou pakihiwi. Ko te tangata
anake ranei ? Raua tahi ano ko tona moeuga, a kihai rawa i aliei te whakatika ake. Mea noa no- a kai Amo kia kawea ia ki roto [% whare kihai i taea. Maumau tohe noa ratou kite tomo atu ki roto te uru atu te aha. Heoti ka tino aroha ratou ki taua, turoro me to ratou pouri. Me pewhea ra e tae ai ki roto ina hoki e tohe noa nei nga tangata amo i a ia kia uru atu kihai i taea. He tangata pewhea nga kai Amo o tenei turoro ? Ko ana tama ake ranei ? Ko ona tuakana teina ranei ? E kore tatou e mohio engari ko nga tangata pai ko te hunga ngakau ngawari ko nga tangata whakapono ano hoki no te mea e whakapono ana ratou ka taea e te Kauwhau te mahi te pai ki taua turoro. Heoi kihai ratou i tohe kite kawe i taua turoro ma te kuwaha o te whare. Kihai ano hoki ratou i tatari kia puta mai te hunga o roto o te whare ki waho ka kawe atu ai i to ratou turoro ki roto ka kimihia ketia he ara e ratou. He ara tino whakamiharo ki o tatou kanohi. E mohio ana ratou ki ta ratou e mea ai. Ka pikitia e ratou ma te arawhata i waho o te whare ka amohia te turoro i runga i o ratou pakihiwi tu ana ratou i te tuanui o te whare. Ka pokaia e ratou te tuanui o te whare a tukua iho ana kite taura te turoro me tona moenga mete Amo whakatakotoria ana kite aroaro o te Kai Kauwhau. I riri ranei te Kai Kauwhau ki te mutunga ohoreretanga o tana Kauwhau kite iwi i roto i te whare ra? Kahore engari i miharo ia i tona kitenga i tenei tu mahi. A, titiro atawhai ana ia ki taua turoro. Ka korero ii a ia. Ko te tino haringa o taua tangata mate e takoto tonu ra i runga i tona moenga H eoi ko te tino riri nga o taua hunga whakapehapeha i tomo mai nei ki taua whare kite kata ia te Kai Kauwhau. Kahore hoki ratoui pai i to ratou ronganga i nga kupu atawhai a te Kauwhau i
mea ai ki taua tangata mate, geoi kihai a te Kauwhau i ki a ratou taunu me a ratou tawai mona. A riri ana ia Ixia ratou mo a ratou whakaaroaronga kino i roto i o ratou ngakau. Katahi ia ka tahuri ki te turoro. Ka mea atu i etehi kupu, ko nga kupu o te JSfui, o te kaha, ara i nga kupu o te Atua. Na whakatika tonu ake te tangata mate kua hoki mai nga uaua mete kaha ki ona waewae. Haere atu ana i te whara ra. Amohia atu ana te mea i takote ai ia. Mete whakakororia i te Atua. Ka aru ano nga mano i a ia ki nga huanui. Kite tatau hoki o tona whare e noho ai. Ki katoa hoki ratou i te miharo i nga wahi katoa hoki i tae atu ai tenei rongo whakamoemiti katoa kite nui o te Atua. Ka tino han ano hoki ona hoa tokowha ka whakapono ki ta kaha o te Kauwhau ko ratou hoki nana i whakatakoto te turoro iki te aroaro o te kai Kauwhau.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830815.2.67.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 18, 15 August 1883, Page 2 (Supplement)
Word count
Tapeke kupu
821Upoko XXIV. Korimako, Issue 18, 15 August 1883, Page 2 (Supplement)
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.