Ki nga Iwi o Aotearoa Tawhio noa.
Haere ra e taku karere i runga i te komuri-aroha ki nga iwi o te tai-tuauru, o te tai-tonga, o te Marangai, ote Tuaraki; kia ora koutou katoa, katoa, katoa, kia tau ta Te Atua manaakltanga ki a koutou, i nga tau, i nga marama, i nga ra.
Tenci ano te take o taku hamumu ki a taua i tenei wa, he tirotiro, he hurihuri, he whakaaroaro, he kimikimi - tikanga i runga i tenei hanga i te nupepa mo te taha Maori. Ehara ite mea, ma te taha Pakeha anake e rapu nga putake tika e tuturu ai he nupepa whakapurero i nga" iwi Maori o tenei motu; engari, ma nga tangata Maori katoa e hiahia nei kia whakamaiangitia te taha kite tangata-whenua. Ko ahau, ko te heke, ka oti noa ake taku taha Pakeha i a au ano; otiia, ko te taha ki a koe te mea e matapouritia nei,—me aha rate kaupapa e whanake ai koe ?—e eke ai hoki koe, e te tangata-whenua kite tihi o te nui, o te ora ?
Wkakarongo mai ianei. No nga ra o Hopihona, o te Kawana tuatahi, ka putu te impepa Maori, te ingoa ko Te Karere Maori; ko ahau tena, i kona tonu taku mahi nupepa Maori. Ka haere tena, i tana koke- tonu ki nga wahi o uta, ote tapatai; nawai, a, hinga noa tena karere kite - ara, a, nekua noatia atu ki nga ana tupapaku o te taka Pakeha. I uliungatia ra nei e koe, kahore ra nei. Ka whakataua mai a muri kite nupepa ano, tona Ingoa, ko Te Waka Maori. I
kiia, he toiere tenei, nga papa, nga taka, te taurapa, te tauihu, nga hihi,.nga aha, nga aha; a, na teaha ra nei, ka huri-papanui, mate katoa nga kai-hautu, me nga kai hoe. Kaore i heke te roimata; kaore i karangarangatia e nga ruanuku, kia taraia ano he tararo, he tete ra nei; otira, i ihupuku tonu. Kiano i tae noa te Karere Maori ki tona hinganga, ka rere nga manu e rua; ko Te Pihoihoi tenei, na te Kawana; ko Te Hokio tenei, na te taha Kingi. Ka timotimo nga manu nei ki a raua, ka raraku hoki, ka rere nga huruhuru; ehara! taka ana raua tokorua i runga i nga hoka, ngaro tonu atu. Ko enei nupepa Maori e rua, i ngahau tonu, i ngangau tonu, tona mutunga u a raua, ko te kokiritanga kite rua o te waro. Na! ka toia he waka tiwai i konei, te ingoa ko Te Waka o te Iwi, tau-tahi e hoe ana i te moana, ka eke ki Toka-poto, pakaru tonu atii. Ka pa te karanga, "ha! kemea ta tatou nupepa, te waka i kitea ake nei?" Kote utu o te patai, "Heaha mana ma te tangata. kotahi, kowai kite ihu, kowai kite kei? Me he ai tohunga pea, kua hoaia kite kupu karakia, 'Tupea mai kia piri, tupea mai kia tata'; tena ko tenei, heiaha?" Muri iho o tena nupepa Maori, ko Te Whetu o te Tau te ingoa o te nupepa. Te mokowhititanga o tenei whetu, ka whakaoma tonu kite pae, a ngaro tonu atu. Ko Aotearoa tenei, he nupepa Maori ano; tae tonu atu tenei, ki nga taitaiwhakatimu o te korekore, a, kaore rawa i pipi mai. te moana e haoa ai nga mohimohi a Tangaroa;—mutu ake kite kore. Ko Te Wananga tenei; he nupepa Maori na nga iwi rangatira o Ahuriri. I maene-haere tonu, inamata! ka korapa; a, i whaia tonutia e tenei ona tuakana i mate ra kite poka i a Weto ma. Ko Te Korimako tenei, he manu hiroki, makari ake nei, hei kai ra nei ma, te kaiaia, ka hinga noa iho ra nei i te kai-kore. Ko
te rua tenei o nga tau i karanga ai tenei mokai:— E, ko te kainga whakawiri Tangata nei, tenei; E! poho tikoko, E poho tikoko ; — Poho tiangoango Te'aroaro, e. Te utu mo te tau i karangatia ai mo tenei nupepa Maori, erua hereni; ko te hikipene e hoki atu ana kite hoko. pane-kuini, kia tika ai te kuhu kite Poutapeta; a, e toe ana ma nga kai-mahi,. kotahi hereni mete hikipene mo te tau. Ko enei tinipene, e tukua mai nei e te mano, e riro ana ma nga kai-ta perehi, kaore kau he utu ma nga kai-tuhituhi, nga kai-whakareo Maori, me nga kai-whakahaere. Erua nei nga tau i hapa ai matou, mete ngoi-kore mai o te taha Maori kite whakaahuru i te manu-nupepa e rere nei ki nga marae o te tini. Kei whakaaro korua, e te iwi, he amuamu tenei, he tangi moni; kao ! he hopohopo kei whai atu tenei nupepa kite poka i tanumia ai o a tuakana. Ko te tangata nana i timata tenei nupepa, ko Te No; kua mate ia, ko te pouaru te mana i naianei; engari ko taua wahine, kei tona whenua-tupu, kei Amerika. Tuhituhi mai ai i ana whakaaro; tuku mai ai i tana moni ma nga kai-whakanoho-noho-reta o te perehi, hei Apiti mo te rua hereni e tukua mai nei e te tini o te tangata e utu tau nei i Te Korimako. Ekoro ma, e te iwi, kua mohio noa ake toku ngakau, ekore tenei riupepa e ora kite hereni kotahi mete hikipene mo te tau; otira, he tohe-putete noa iho nakukia rerere i nga tau ka rua nei kite kawe korero kite taha Maori e arohatia tonutia nei e taku hinengaro. E tukituki tonu ana te tau o taku ate, kei mate ta tatou nupepa; ko taku pai tenei, kia kii te hopara nui a Ngatimanawahemo, kia kaha ai te rere o Te Korimako ki nga tauwhenua. Tena koutou e te iwi! kia ora, kia ora, kia ora ! Kia tau ki a
tatou te pai, te rangimarie, me te manaaki o te Matua i te ranol Taku kupu ki a tatou: Kauaka e tukua kia mate ta tatou nupepa e tu pani nei i Aotearoa. Na Hare Reweti. Akarana, Akuhata 13, 1883.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830815.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 18, 15 August 1883, Page 1
Word count
Tapeke kupu
998Ki nga Iwi o Aotearoa Tawhio noa. Korimako, Issue 18, 15 August 1883, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.