Upoko XII.
He Korero mo nga Ratapu, Ma nga Mea Taitamariki.
TE TAMAITI WHAKAARO NUI. Nana, i runga i tetehi Maunga tetehi Taone Atahua e tu ana! Na, i te tihi o tetehi kaonga o taua Maunga e tu ana tetehi Hanga Kororia rawa he kowhatu kua oti te aro me he ELoura, kei tetehi taha kei tetehi nga Marae—ko tetehi Marae tiketike atu i tetehi Marae. Na, eke ana ki runga ki taua Maunga tetehi Tangata ngakau pouri raua tahi ko tana Wahine e pouri ana ka tomo raua na te Marae o raro. Na he wahi atahua! Te whariki, he kowhatu kotingatinga i tetehi taha i tetehi taha nga taiepa kohatu. Kei tenei Whare tetehi "Whare whakawa nui—Na. te Tuanui o te Whare he rakau Hita nga Pou he Pou kowhatu kua ati te oro. A, tomo ana raua ki taua Whare whakawa Tera atu ano ia etehi Whare o taua Marae engari ko te tino "Whare ano ten3i. He aha te mea i kitea e taua Tangata raua ko tana wahine i a raua e pouri nei, mete tangi haere i roto i taua Taone nui? I kitea ra e raua etehi Koroheke mahunga hina me nga kumikumi roroa i o ratou kauae—e noho ana ratou i runga i nga nohoanga tiketike Kei raro iho i a ratou kei o ratou waewae e noho ana ki te whenua he huihuinga Tamariki tane e whakarongo ana ki a ratou kapu.
I roto i tenei huihuinga Tamariki ko tetehi Tamaiti tane, e whakahoki pai atu ana i nga whikaui ki a ratou, ki aua Koroheke. A, niiharo katoa taua hunga Koroheke ki ana kupu wliakahoki atu. I miharo ano hoki ratou ia tangata ia tangata ki ana ui, no te mea i uia e ia etehi mea pakeko ki aua Koroheke he mea ekore nei e taea e te Tamariki ki te whakaaro iho—heoi, he Tamaiti mahaki tena, kaore ia e hiahia ki nga mea Honore. Na kua mutu te pouri o te ngakau o tona Whaea kua mutu te pukenga ake o te puna roimata i ona kanohi, hari ana ia i tona kitenga i tana Tamaiti. Ka korero atu tona "Whaea ki aia ahakoa kei ona kanohi te aroha nui. Ka whakahoki kupu atu tana Tamaiti aroha ki a ia. Na, rite tonu ia ki tetehi Tamaiti Kingi i a ia e korero atu ana ki tona] Whaea. Ko tona ahua ia i naianei he Tamaiti Rawakore. Whakatika ana ia i te whenua aru ana i ona Matua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830615.2.37.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1 (Supplement)
Word count
Tapeke kupu
421Upoko XII. Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1 (Supplement)
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.