Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Aotearoa.

Here Piiti, Kaipara, Aperira 12, 1883. He Pukapuka whaka mau mo nga korero o te maunga rongo kia Ngapuhi no waho, he korero Maori no te mutunga/ o nga korero o te Whare ilunanga/ E kia nei, ko Aotearoa. I korerotia ki waho, tenei korero/maunga rongo, kite aroaro o te Kohatu, i piri ai nga Ture, o te whare, o te Kohatu hoki i noho ai, te ahua o te Kuini, ka mea katoa ngalwi, kireira a Ngatiwhatua, a te Uriohau, te Mangamata, te Taou, a Ngatirango, te Uringahu, me Waikato, me o Hauraki i haere mai kite Runanga i huihui katoa kite aroaro o taua Kohatu nga Tane nga "Wahine nga Tamariki me Ngapuhi hoki e noho ana mai ratou i te Tungaroa 0 te "Whare o Aotearoa. Te tangata tuatahi nana i timata te korero ko Arama Karaka Haututu. Ka tu ake ia ka whaka puaki i nga putake o te mauahara ara nga he a nga tupuna a nga matua, i mahue iho ki nga uri i roto i e nei ra. Te kupu tuatahi he karakia notemau, nga rongo. ''He pou toko-toko, i he nuku toko-toko, i he rangi te Imo rinuku, te mori rangi, tuki e I koternumu ko teawha kote monihi j kai ota takere pongaponga ka tini ki runga ka rau ki raro. Ka whai I ta more ki runga, ka whai ta more ki raro. Tena te pou katu ko te pou no rongo, r|ie rongo te rua 0 nga kupu, he tui ano mo nga ko r ero ote maunga rongo kia mau 91 koia te nei ka timata nei. v Tuia tuia, tua uta, tua tai, tua ta rare, jttete kahui tawhito te tu mai, a l ta tu torona mai a torona, ko te

ata o te maru oi ko Tama horo tupua, tai ai runga ,taka te wira, taka te awe ,ko maru tutu ko maru ho ka ,ia ia ,kite hau ncitu, ia ia ki A otearoa., Ka tahi ka ka ranga atu ki Ngapuhi c Arama Karaka Haututu. * Haere mai e Pa ma t haere mai e mara ma.ha ere mai haere mai e Ngapuhi. Ko te mea hoki tenei i whaka arohia nuPtia e au i roto i nga tau, kia kitea mai tetahi tangata o Ngapuhi i te wahi e karanga tia nei e nga pa nui o nga Whare i a Ngati Whatua kua pahure a kei nei, ko te nei haere mai,e ko< & ana taku ngakau kia koutou e noho mai na. Koia ano tena ko nga uri o nga tangata i tupu ai te raru-raru ki tejiei wahi i nga ra, o mua otia he mea mahi i te awatea, ko temea i oti ite ngakau ,me whaka hoki mai, ki roto o Kaipara. Ki a tanumia enei hara kite aroaro o Nga ti Whatua mii tonu ,o te iti,o rahi, kia matau ai nga uri. Ko te mea tenei i mea ai ahau kia Moetara, ite runanga i te Wairoa, Ara i frga Rua pou i te hui i te matenga o Arama Karaka Pi. Ko taku kupu te nei i reira kia Moetara. Xv Moetara, e kore ranei koe e pai me haere koe ki nga rangatira o te tai ra Whiti Kia Whakaritea he wahi hei kitenga mo taua kia E whaka--o-tia o taua raru raru. ' Ka ki mai Moetara' kahore ano au, I taunga noa ki nga rangatira o te tai ra--whiti', penei e kore e tae mai ki e nei ra whaka-oti ai. Penei kua oti noa atu i mua, ae kua koa taku nga kau kia koutou e noho maina. Ko te rua tenei o nga taonga mo tenei whare i karanga tia e to koutou tupuna matua hoki, e te Otene i waiho iho eia maku e whakaoti. Oti ra i mea ia hei te waano e ora ana i-a ,ka whaka otia, e au ko.i-a te-nei ka whaka

otia itenei ra ,ka keria nei enei poka e rua ki o tatou aroaro. E tino koa ana taku ngakau kia koutou e nobo maina koia ahau & mara e Hare kameatu nei, ana koa toru torct'koufcou. n e noho maina ko nga uri ena, o nga tangata i tupu ai te raruraru ki roto o Kaipara, ko ia tenei ka whaka haere-a ake nei f na te Whareumu te whaka-aro, te putake mo Koriwhai ko ia au kamea atu nei kia koe e Hare haere mai no te mea he mokopuna koe na Koriwhai. Ko te kawenata-tanga tenei o 'nga mea tawhito e tanumia ai ki a ngaro atu, ake tonu atu. I te taenga atu o Paora raua ko te Hemara i te puare tanga o ,te Tiriti o Waitangi i karangatia e Nga puhi te Maungarongo. Ka whakatika atu a Paora ka keria te Poka, ko te poka tuatahi tena o te Maungarongo ko te mea kahoie i whai take taua Maungarongo. Ka karanga a Paora ki a Hongi kia tanumia te Poka na Hariata i tanu taua Poka ka tuhi a ake e Paora te pukapuka o taua Maungarongo kia Arama kia Ngatiwhatua katoa. Kia ana i reira ,he tuatahi te—ra, ko te tuarua me hoki mai ki roto o Kaipara ( koia tenei. Ekore ahau e karanga ki a Hongi hei tanu i tenei Poka no te mea he tangata hara kore taku tupuna a Hongi hoi ano tana ko te tiki Pu i tawahi. ko tona hara tera. Tena i ana kia rongo mai koutou ete Iwi katoa ko Rotorua v na te Wera na Murupaenga , ko te putake ko te pae, he kohuru na Rotorua ;waiho a Hongi hei hapai. Ko Mokoia na te Mar_ejiga,na Taki, na te Drikapana ( te putake, ko Koperu te ko-huru na Parawa-

rahi waiho a Hongi hei hapai • koia koe e Hare Tutawake ko koe hoki te uri o te Whareumu, he uri hoki koe no Kbriwhai te putake tena o Kaipara i mate ai mo Koriwhai, na te Whareumu i karanga mo Koriwhai ko koe te moko puna a Koriwhai. Na ka karanga atu ano hoki ahau ki a jkoe e taku tamaiti e Hapakuku ahakoa he tamaiti koe, na taku tauhine toou matua tane, no reira au ka mea atu nei kia koe ko te uri koe o te Pouutu, te I take ko Taurawhero ko te rua tenei o nga putake i mate ai a Kaipara , no Koriwhai ,no Taura\whero ,na te Poutu na te Whareumu , waiho a Hongi hei \ hapai i aua putake me Nga puhii ikatoa. Koia ahau ka karanga atu( nei kia korua ara kia koutou, hei tanu i tenei poka ka keria nei i naia nei ki o tatou aroaro, hei tanumanga mo enei tupapaku ki tenei poka ahakoa nui iti ka tanumia nei ki tenei poka ka takahia nei e tatou ki raro ki o tatou waewae ake tonu atu Amene e kore e ara ake. Arama Karaka Haututu. Katu ake ano ahau Arama ki ruriga i te wha o ku korero tanga kakaranga kite iwi, kawhaka rite ahau i te tangi a tenei manu [f he matuhi te ingoa. He Tuitui i nga korero o te maungarongo ko ia tenei e Tangi nei hoki te , matuhi nei, "tuia,,' tuia,!l£aoho katoa te iwi i ko neiT* Tuituia." Ka whaka r hua ano i te tangi ate tahi manu he Huia ko ia tenei. E whaka koia nei hoki te Huia." No ko nei kaoho ano te iwi "huihuiakia ko tahi." Kawhaka ano tate Pipiwharauroa tangi , ko ia tenei, whitiwhiti whitiwhiti ora" No konei ka o ho ano te iwi. Mo nga tau maha e haere akenei, kakaranga ano ahau e_ Ngatiwhatua e Ngapuhi e Nga iwi o Runga me nga iwi o Kaipara nei ; me hui hui mai tatou kite Tanu i nga Poka nei. Ka oho nga iwi, i haere mai ki te Tanu, i te Poka i tanumia ai nga Hara anga matua o ia iwi o

ia iwi. Hoi ano ,mete ngaro e popo ana kite mea pirau,ko te rite ia o te Tangata i tanu-mia ai nga Hara whawhai me nga Hara Kohuru ate tahi iwi, kite tahi liwi, ko te maunga tenei o te Rongo ka rite kite tahi wahi kupu o nga Karaipiture e ki nei " Kei mau nga rongo kite whenua hei whaka —aro pai ki nga Tangata."

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830615.2.36.2

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1 (Supplement)

Word count
Tapeke kupu
1,389

Aotearoa. Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1 (Supplement)

Aotearoa. Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1 (Supplement)

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert