Himipanaßaranga, Ahua Hlnahlna, /9§ ki to 1/4 2,000 iari Wuru Hatini, 1/4,1/6 Puweru Winihiana Hon, 1/3 He Kahimia i nga kara katoa, 1/4,1/B,IAI Kahimia Pango, 1/, 1/4J, 4/6; whano tae te-ratum-Marino Wiwi, 1/9,4A1 Rahlta Pango. /6J kite /10J, 1/, 1/2J, 1/4}, 1/11 Hiraka Pango, 24 inihi te whanui, 4/6, 4/11, 6j_. Kaore e motumotu, e mawhe. I Nama 40.—TE TAKAI~"KORIMAKO. * -«»„ 1 Roku pai whakahekeheke te Kara . 1 Horopai atu, he Wuru 7 lari Kahimia Pango, 40 te whenui kite paiogiameriwMkitel2iariWinihi,teJ " - 2Himipapai 2 Tarau Mohikene 2 Hate maro mo te mahi 12 iari Kareko maro, matatoru I Ko enei Taonga takai rawa kite kana-wihi te-«tOr£4r-10s.- - I He tuku noa atu te Aikiha Hiraka mo te kai hoko \ ienei. Kareko Kerei, /2i, /3, /3J. /4, /41, /6i Kareko ma, /2|, fa, k, 4& /&76,1/ Mo nga iari, 4/9 I Kareko ma, raranJSatu, /SJ, /6, 17 i, /8J Kareko maro, i iari te whanui. /6, [7 3,000 iari Kahu Pata,/21 Kareko Hiti, 68 inihi, 710' -"" '-"-' "■ " -■ Kaheko Hiti na Pinori, 1/5,1/11$ Hiti no Karoi tene, 68 inihi, ml Kareko Whero Hiti, /10J, 1/6 Tauwera Horoi, /2j| "> :te 50 inihi to roa, 18,19, 1/ Tauwera Takei ma, where hoki,/7i 2/6 He Kereitone pai atu, /SJ, /6J, /Bi, /11, 1/4,1/6 Rmene Marekena rarangi, /6, /8, /10,1/ Rinene raranga, /8, /10,17,1/3 Tangari. /10, /11, /l, 1/3 Paraikete, 9 kcata, 9/11; 10 koata, 16/11; 11 koata, 21/, 45/ E^PoiJ?araikete, 9 koata, 19/11, 25/; 10 koata, 29/, 32/ 39/6; 11 koata, 35/, 39/, 45/ ' '' Roku Whakahekeheke, 7/11, 26/ Tu-a-paranene, /J, /Bs, /10*, 1/, 1/8 Pai atu i era, 1/2*, 1/4+l/5 Para Ss ne , no nga Mira o Otakou, 1/2, 1/4, 1/6, 1/8, Paraneiic Rumatiki, 2/3
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830615.2.35.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 12
Word count
Tapeke kupu
276Page 12 Advertisements Column 2 Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.