Te Korimako. " Kei te Atua to tatou piringa." HUNE 15, 1883.
Te tino korero o te motu nei, e hariharia haeretia ana e te ngutu, e whakairoirohia ana e nga nupepa Pakeha, ko te menenga kite Paramete meake nei tu. Ko etahi kei te tautoko i tenei Kawanatanga, ko etahi kei te turaki. Kei nga toa te tikanga; he titiro kau atu ta te mano ki nga wero, ki nga karo, ki nga tu, ki nga hemo, ki nga pakanga-a-ngutu i roto i te Runanga nui, te horonga ra nei o te pa. Ko tetahi mahi ma te Paramete e ai ta te Kawanatanga, ko te turewhakakoaro o te roia i roto i te Kooti "Whenua Maori. Mea ai nga Maori, e riro atu ana kite waha o te parata a papatuanuku, haere totara, haere pukatea, haere koromiko, haere rarauwhe, a, oneone tonu, piri ana te tangata, me he paua kite toka, me rakatauri kite peka-hahore. Me he mea ka tlneia e te Paramete tenei mahi-roia e raweketia nei i roto i nga Kooti Whenua Maori, ka pai hoki. Aua hoki rate tangata e tito korero mana e, na te roia anake i he ai te Maori i pau whenu ai, i pau moni ai. Me karanga ano te roia ua ana, ka tu kite Kooti kite whakakorero i te whare, kite miro i tana nape
kia rua, kia toru kume, huka hoki. Titiro kau atu te rau ki nga ngutu e kohekohe ana; nga whakarongo kau te taringa ki nga maarutanga o te reo, kite tikaatanga, ki nga tiorotanga me nga rupahupahutanga o te reo, hua noa i roto i era hanga, ka tapepa te waewae o te hoa riri, i te auroa o nga pamemetanga, i te taporututanga ra nei. Engari koa kia tae kite opitotanga ote mahi, ko reira mohiotia ai te tangata, kei te tu-tahanga ia. E ai te ki, "Ma whero, ma mangu ka man." Kaore kau e eke tenei pepeha kite ture-roia kaore hoki ua nga tupuna he roia i a ratou, he konatunatu, hei whakarengarenga, hei whakakonukenuke, hei whapenupenu ia Take raua ko Tika. Heoi kua hurihia mai te whakatopatopa kumara o mua kite tuara ote roia waha ai e mea nei, " Ko tama te ahu ake, ko tama te ahu iho, ko whiti rau te toki." Kua kaha noa atu te wfcakahe i te roia ki roto kite KootiWhenua Maori e te Pakeha, ko nga Maori ia e mitimiti kau ana i te arero, e tangi-aurere ana, a e rere ana mai te tuarea kite ngakau. Me aha ? Kua weto ra hoki nga ahi ka, i te roia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18830615.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1
Word count
Tapeke kupu
436Te Korimako. "Kei te Atua to tatou piringa." HUNE 15, 1883. Korimako, Issue 16, 15 June 1883, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.