He Kupu Tuku Mai.
He kupu na Haimona Te Huia, kei Kaihu, kia tukua atu a Te Korimako ki a ia. E tika ana, tena te rere atu na. He kupu na Te Keepa Horo, kei Muriwhenua, he whakaatu i te hemonga a Hamahona, mete nohoanga mokemoketanga o te pouaru i tenei ao, me to raua potiki, he kotiro. Ko te roimata, mete mamae-a-ngakau,hetaonga tuku mai ena, na te matua i te rangi. . He kupu na Hakara Whaitiri, kei Tahoraiti, he whakaatu i ana moni tuku mai ki a Te Korimako i te tuatahi e 3 hereni, tuarua e 3 hereni, hui katoa, e 6 hereni. Tetahi kupu i te reta na Mare Rautalii, kei Tahoraiti, Nepia, kia tukua atu a Te Korimako ki a ia. Akuanei pea te whakaahu rei ai te manu nei na te mea ka nui haere teope hei wliangai i a koe Titapu ki nga hua o te tau. He kupu na Hauraki Tu, kei Otaua, Hokianga, he patai i te utu o te parau rino, mete parau rakau. Kua pataia ki nga kailioko, e ki mai ana £9, £B, £7, £6 10s. mo nga parau rino; ko nga parau rakau, £4 10s. Mahia i te rua, mahia i te wha. Kojioia, kokoia. He kupu tuku mai i Muriwai me nga hereni e 2 hei utu mo Te Korimako, heoi kahore he ingoa tangata i tukua mai ai enei hereni. E tenei tangata tauhou e noho mai, i Muriwai, i Turanga tuhia mai koa to ingoa kia mohiotia ai koe mo enei hereni e 2. Kei raurowha kau nga hari.rau o te manu whetau nei, kaore e marama te taunga atu ki to marae. He kupu na H. Ngapeti, kei Te Pakipaki, Nepia, takaia mai ana te reta kite 2 hereni. Nui atu te pai o te korero, e anga ana hoki kite karakia, kite Whakapono. Tera atu ra nei he hanga nui i te Whakapono ? Kaore kau. Te take, no te matapuna o nga pai, o nga nui katoa tenei mea a te Whaka-
pono. E ki ana a Ngapeti, he huihui nui 110 a atu ta Ngatikahuhunu he whakatuwheratanga i te whare karakia te ingoa o taua whare ko Ruka. "He hapai mo te whakapono, he pehi mo nga kino." Me korero hoki te tiki o nga iwi o Heretaunga e mahi nei kite kau pehi i te he, kite whakaara i te Wliakapono kia moiri ? Ka ora koa te ngakau o te hunga whai mahara, na te mea ka whakanuia te Matua i te rangi i runga i enei whakaaro pai; a, ka puta te pu-aroha o tera minita, o tera minita mo te hokinga mai a nga hipi i whakamararatia ki nga maunga, ki nga awaawa pouri kenekene. Purero ake, e te whanau, purero ake 1 Te Whare Karakia i a Ruka. —Ko nga rangatira i tae kite hui i te whakatomokanga tuatalii ki a Ruka Whare Karakia:—Ko Renata Tama-ki-Hikurangi, ko Paora Kaiwhata, ko Te Meihana Tini, ko Noa Te Hiana, ko Henare Tomoana, ko Manaena Tini, ko Pene Te Ua, ko Henere Ngatauewaru, ko Hori Eopiha, ko Te Harawira, ko Hori Mania, ko Te Teira Tiakitai, ko Te Watene Hapuku, ko Nepe Apatu, ko Tamati Te Ngaruhaere. Ko nga hapu enei i tae ake ki a Huka, kite whakaara i te Whakapono :—Ko Ngatiteupokoiri, ko Ngatihinepare, ko jNgatimatepu, ko Ngatikorumoki, ko Ngatihinemanu, ko Ngatiwhiti, ko Ngatipoporo, ko Ngatikuruknru, ko Ngatitamatera, ko Ngatitewharenui, ko Ngaitahu, ko Ngatimarau, ko Ngatitewhatuiapiti, ko Ngatiterangikoiaanake. E hoa e Te Korimako he whakamihi na matou kite pai o tenei hui, he hapai i te whakapono,- he pehi i te waipii'o : —Ko nga rangatira nana i karanga tenei hui, ko Paramena One, ko Pene Tipuna, ko Hone Rat a hi, ke Nikera Whitingara, ko Piiika. Ko nga minita nana i whakawhetai, ko te Pihopa o Whaiapu, ko Mita Hamiora Wiremu, ko Manahi Te Ai'o, ko Nirai. E hoa, hoatu ena korero katoa ki
jroto ki to nupepa, kite wharangi e whakahuatia ana he Apiti : JVct H. Ngapeti, Kaituhituhi. He kupu na Hone Molii Tawhai, M.H.R., kei Waima, Hokianga. He korero whakanui mo tona papa mo Molii Tawkai i runga i nga tikanga wliai mana 0 nga rangatira, i runga i te kaha, 1 te tokunga o te wliakahaere o Tawkai, i te oranga ai Haunga koki te atawhai o Molii Tawkai ki nga minita ote Atua. He taha nui tana i enei tikanga. E tu mai nei ano nga tohu, ko te wliare-karakia i Waima mete tini atu o nga mea pai e kitea ana. Ona koa arolia ko Te Tana, ko Te Ropiha, ko TeWunu, ko Te Warena, ko te tini noa atu o nga pononga ote Atua. Ka puta te pu-aroha ki tera rangatira nui ina whaka makaratia e te ngakau te hirakira o ana pai. He kupu na Reihana Poto, kei Waimango, Hauraki, kia tukua atu a Te Korimako ki a ia, takaia mai ana tana hamumu kite 2 kereni. Tena te rere atu 11a, ekoro e Reiliana. Na te Rev. Te Wild Te I'aa enei kupu:—He kupu wliakapai enei naku ki a- koe e Mako. Ka pai hoki koe, ka pai o muLi, ka pai 0 tikanga. E tino wliakaae ana hoki taku ngakau lie pono, lie tikanga arolia tau, lie tikanga wliakapurero ake i nga Iwi Maori, inalioki kua maha noa atu nga painga e tae mai ana ki a matou, i roto i to maki e koriki haere nei." Waimamaku, Hokianga. He kupu na Hare Tipene, kei Mangamuka, Hokianga, kia whakaaturia te utu 1110 te tana kapia, mete hiako tanekaha.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18821113.2.20
Bibliographic details
Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 5
Word Count
929He Kupu Tuku Mai. Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.