w. s. 0 N E S , Te Hone Kai-tui Tera, Kakahu, Kara hoki. 183, KUINI TIBITI, 183, Akaeaxa. HiraMra noa atu te taonga nci a te Tera, teaha, teaha, na matou ake i tui, a nui atu te maroro. £ s. d. He Kahaku Terei, pal atu - He Kakahu Piringi Kata ... He Kakahu Paid He Kara - He Paraire, tau kotahi.... He Paraire, tupara .... He Wepu - - He Rakau-Tini He Kara kia kaua e rawa te korokoro te kuri Nga Heimi me nga Tarapu • He Tarapu Tuare Nga Winika - - - - - - NgaTini Nga Heima 5 0 6 10 6 10 0 16 0 1 0 8 0 1 0 n 1 0 0 6 0 5 0 10 0 3 0 3 B3T Kotahi hereni i roto i te pauna e hoki atu Id nga kai-hoko. Ko nga pukapuka whakaatu i nga utu e tukua atu-ana i nuigai te tono. Ko nga tono tuku mai ma te Pohi ? waea ra nei, kamakama tonu kia whakaritea tikatra i te taenga mad o te moni, ki Akarana, o te kai-whakaae ra nei o konei. [I Turia I TE TAU 1860.] IRA - PARAOA O WAITEMATA. M NGA UTU HOKO-A-NUI. (Haunya nga Nekcnelcenga kihai Panuitia.) Peke. 1001b. 501b. Paraoa Tuatahi, te tana Paraoa, J. L., te tana Paraoa, A <v te tana.. Paraoa, S. £>., te tana Witi jMira, te tana .. Hapa, tetana.. Papapa Parani, te tana £ll £ll 10 0 £ls £l3 £l3 10 0 £ll £l3 £l2 £l2lO 0 £l3 £ll £ll 10 0 £ls £8 £7 Ko enei utu e tae ana ki nga peke rakau me era atu poke. Kaua hoki e whakahokia mai. Pihikete Kapene, £lB te tana; te kehi, 2/6 Tenei ano hoki nga Pihikete rere ke whakapai he nui noa atu. Me tono mai ite pukapuka whakaatu. He Moni te Ritenga. Te WTie.ro feci 35 QUEEN STREET, Akarana. JOHN LAMB.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18821113.2.19.1
Bibliographic details
Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 4
Word Count
307Page 4 Advertisements Column 1 Korimako, Issue 9, 13 November 1882, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.